U 39. godini postao redovni profesor na UCL-u: Veliki uspjeh bh. naučnika Adnana Mehonića

Bosanskohercegovački naučnik Adnan Mehonić ostvario je još jedno veliko priznanje u svojoj međunarodnoj akademskoj karijeri. U 39. godini imenovan je za redovnog profesora (Full Professor) na University College Londonu (UCL), jednom od najprestižnijih univerziteta na svijetu.

Samo zaposlenje na UCL-u smatra se izuzetnim profesionalnim uspjehom, dok je izbor u najviše akademsko zvanje prije navršene 40. godine rijetkost čak i na svjetskim univerzitetima. Takvo imenovanje potvrđuje dugogodišnji naučni doprinos, istraživačku izvrsnost, međunarodni ugled i inovacije koje je Mehonić ostvario u oblasti nanoelektronike.

Sa UCL-a su saopćili da je unaprijeđen u profesora nanoelektronike i elektroničkih materijala. Njegov naučni rad usmjeren je na razvoj energetski efikasnih elektronskih sistema i funkcionalnih materijala, s posebnim fokusom na memristivne uređaje – tehnologiju koja objedinjuje memoriju i procesiranje podataka te predstavlja jedan od ključnih pravaca razvoja budućih računarskih sistema inspirisanih načinom rada ljudskog mozga.

Osim akademske karijere, Mehonić je i suosnivač te glavni tehnološki direktor kompanije Intrinsic Semiconductor Technologies, spin-off kompanije nastale na UCL-u, koja rezultate naučnih istraživanja pretvara u komercijalne tehnologije.

Iako je riječ o jednom od najvećih uspjeha njegove karijere, Mehonić je vijest podijelio u svom prepoznatljivom, skromnom stilu.

"Redovni profesor nanoelektronike i elektronskih materijala. Titula stoji uz jedno ime, ali posao nikada nije bio djelo samo jedne osobe. Hvala mojim studentima, saradnicima i kolegama, kao i timu kompanije Intrinsic Semiconductor Technologies koji ove ideje pretvara u stvarnost."

Od Sarajeva do svjetskog naučnog vrha

Portal Akta.ba razgovarao je s Mehonićem još 2021. godine, kada ga je prestižni MIT Technology Review uvrstio na listu "35 Innovators Under 35", među mlade istraživače i tehnološke lidere čiji rad ima potencijal da mijenja svijet. Na istoj listi ranijih godina našli su se i osnivači Googlea Larry Page i Sergey Brin, Mark Zuckerberg te brojni drugi pioniri moderne tehnologije.

Njegov put počeo je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, gdje je diplomirao 2009. godine. Zahvaljujući stipendiji britanske vlade nastavio je školovanje na UCL-u, gdje je završio master studij iz nanotehnologije, a potom i doktorat.

Govoreći tada za Akta.ba, isticao je da nijedno priznanje nije došlo preko noći, već da je svako predstavljalo novu stepenicu ka narednom cilju.

"U akademskoj karijeri sam imao više manjih prekretnica koje su u tom trenutku bile važne. Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu pomogla mi je pri upisu master studija, nagrada za master rad otvorila je vrata doktorata, priznanje za najbolji doktorat omogućilo željenu postdoktorsku poziciju, a članstvo u Kraljevskoj akademiji tehničkih nauka Velike Britanije pomoglo mi je da osnujem vlastitu istraživačku grupu i dobijem profesorsku poziciju na UCL-u", rekao je tada Mehonić.

Dodao je da su sva priznanja bila važna upravo u trenutku kada su stizala, jer su omogućavala naredni korak u karijeri.

Nauka kao stalno takmičenje

Mehonić je još prije nekoliko godina upozoravao da je naučna karijera jedna od najzahtjevnijih i najkompetitivnijih profesija.

"Naučni i akademski rad je jedna od najkompetitivnijih karijera. Uvijek ste u takmičenju sa svojim kolegama za ograničena sredstva, bilo da se radi o finansiranju doktorskih studija ili naučnih grantova. Ne postoji garancija za uspjeh, ali predanim radom moguće je značajno povećati vlastite šanse."

Njegova istraživanja usmjerena su na memristore – elektroničke komponente koje mnogi smatraju jednom od tehnologija budućnosti. Upravo bi one mogle omogućiti razvoj računarskih sistema koji troše višestruko manje energije od današnjih procesora, a istovremeno efikasnije izvršavaju zadatke umjetne inteligencije.

Još 2021. godine upozoravao je da razvoj AI sistema zahtijeva ogromne računarske i energetske resurse, zbog čega je neophodno razvijati potpuno nove tehnologije.

"Ljudski mozak koristi do milion puta manje energije pri izvršenju kognitivnih zadataka koji su i dalje veliki izazov za današnje računarske sisteme. Memristori mogu emulirati ključne funkcije bioloških sinapsi i neurona, što otvara mogućnost razvoja potpuno drugačijih i energetski znatno efikasnijih sistema umjetne inteligencije."

Nauka i poduzetništvo

Paralelno s akademskom karijerom radio je i na zaštiti intelektualnog vlasništva svojih istraživanja. Rezultat toga bilo je osnivanje spin-off kompanije, danas poznate kao Intrinsic Semiconductor Technologies, u kojoj obavlja funkciju glavnog tehnološkog direktora.

Kako je tada objasnio za Akta.ba, ideja o komercijalizaciji tehnologije pojavila se još tokom doktorskog studija.

"Odlučili smo da memristorsku tehnologiju treba patentirati i intelektualno zaštititi. Godinama sam, uz akademsku karijeru, bio uključen i u njenu komercijalizaciju, što je na kraju rezultiralo osnivanjem kompanije."

Poruka mladima iz Bosne i Hercegovine

Iako karijeru gradi u Londonu, Mehonić nikada nije prekidao veze s Bosnom i Hercegovinom. Kroz Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije (ANNT) učestvuje u povezivanju mladih bh. naučnika i istraživača širom svijeta te podržava razvoj domaće naučne zajednice.

Mladim ljudima i danas ostaje vjeran poruci koju je uputio i u razgovoru za Akta.ba:

"Budite proaktivni, hrabri i razmišljajte globalno. Možda se tako ne čini, ali danas imamo više prilika za uspjeh i svijet je otvoreniji nego ikada ranije."

Najnovije imenovanje za redovnog profesora na University College Londonu potvrđuje da je taj savjet prvenstveno primijenio na vlastitom primjeru – od studenta Elektrotehničkog fakulteta u Sarajevu do jednog od vodećih svjetskih stručnjaka u oblasti nanoelektronike i tehnologija koje bi mogle oblikovati budućnost umjetne inteligencije.