Povodom 29. godišnjice potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, FAMA Metodologija predstavlja drugo poglavlje projekta o Dejtonskom mirovnom sporazumu pod nazivom: Modul: Prenos znanja-Dejtonski mirovni sporazum-Umijeće pregovaranja – Šta smo naučili.
Novo poglavlje Modula "Prenos znanja" posvećeno je naslijeđu Dejtonskog mirovnog sporazuma i pregovora koji su mu prethodili, te nudi pregled naučenih lekcija iz ključnih faza mirovnog procesa.
Svaka od lekcija doprinosi dubljem razumijevanju složenosti ovih historijskih mirovnih pregovora i interakcije između politike, diplomatije i liderstva.
Pored ove dubinske analize metodologije pregovora, međunarodni stručnjaci iz oblasti diplomatije i mirovnih procesa podijelili su u ovom modulu svoje viđenje dejtonskog naslijeđa, njegovog uspjeha i ograničenja, te njegove važnosti za buduće posredovanje u sukobima.
Kroz intervjue s njima FAMA Metodologija istražuje spektar važnih pitanja: Kako pomiriti postojeće napetosti kada se razgovara o njegovoj budućnosti i naslijeđu? Da li je Dejton bio uspjeh ili neuspjeh — ili nešto između? Da li predstavlja svjedočanstvo vješte diplomatije ili može poslužiti i kao nacrt za rješavanje budućih sukoba?
Intervjuisani sagovornici su prof. Bruce R. Hitchner (Tufts University, Odsjek za historiju), dr. Jessie Barton Hronešová (School of Slavonic and Eastern European Studies, University College London), Edward P. Joseph (Foreign Policy Institute - Johns Hopkins University School of Advanced International Studies), prof. Mari Katayanagi (Graduate School of Humanities and Social Sciences, Hiroshima University), ambasador Thomas J. Miller (bivši američki ambasador u Bosni i Hercegovini 1999 – 2001.) i prof. Daniel Serwer (Foreign Policy Institute - Johns Hopkins School of Advanced International Studies).
Intervjui su dostupni na FAMA Metodologija YouTube kanalu.
Projekat je predstavljen na web stranici i kroz socijalne medije.
Inače, FAMA Metodologija je neprofitno udruženje sa sjedištem u Sarajevu, osnovano 2014. godine, s listom realizovanih međunarodno priznatih projekata, počevši od 1990. godine, pod zajedničkim nazivom FAMA Kolekcija. Arhivi FAMA Kolekcije predstavljaju primjer novog pristupa bilježenju činjenica i mapiranju uzroka i posljedica historijskih događaja.
Kao takva, ova metoda nudi multimedijsku platformu za angažiranost temeljenu na dokazima, za kreativan prijenos znanja i regionalni dijalog.
