Neuralink: Šta rade moždani implanti i zašto ih Elon Musk pravi?

Kompanija Neuralink Elona Muska provodi svoja prva ispitivanja na ljudima, implantirajući sićušni čip na površinu ljudskog mozga kako bi im se omogućilo da razgovaraju direktno s kompjuterima.

Šta je Neuralink?

Neuralink je 2016. godine osnovao Elon Musk (koji također vodi SpaceX, Teslu i X, nekadašnji Twitter), kako bi kreirao interfejse između mozga i računara: uređaja povezanih s mozgom koji omogućavaju ljudima da komuniciraju s kompjuterima samo mislima.

Ovi uređaji bi vam mogli omogućiti obavljanje jednostavnih zadataka kao što su traženje informacija ili izvođenje složenih proračuna pomoću računara. Teoretski bi također mogli stvoriti tehnološku telepatiju, vratiti vid slijepim ljudima i omogućiti paraliziranim ljudima da kontroliraju proteze i kretanje. Musk je u prošlosti rekao da tehnologija njegove kompanije može omogućiti ljudima da formiraju “neku vrstu simbioze” s AI, piše NewScientist.

Šta je Neuralink postigao do sada?

Neuralink uređaj je veličine novčića i dizajniran je za implantaciju ispod lobanje, sa sićušnim žicama koje dosežu kratku udaljenost do mozga kako bi očitale aktivnost neurona. Kompanija je već provela ispitivanja na svinjama i pokazala da majmun može igrati klasičnu video igricu Pong koristeći uređaj. U maju 2023. Neuralink je saopštio da je dobio odobrenje za testiranje na ljudima.

Prema Muskovoj objavi na X-u od neki dan, ispitivanje je već počelo. Anonimni čovjek primio je implantat 28. januara i “dobro se oporavlja”, rekao je Musk. Drugi detalji još nisu objavljeni, a Neuralink nije odgovorio na zahtjev portala New Scientist za komentar.

Da li je to ranije rađeno?

Muskova kompanija daleko je od jedine grupe koja radi na ovoj ideji. Mnoge akademske grupe i komercijalni start-upovi već su proveli ispitivanja na ljudima i uspjeli ispravno interpretirati moždane signale u neku vrstu izlaza.

Jedan tim sa Univerziteta Stanford u Kaliforniji postavio je dva mala senzora tik ispod površine mozga čovjeka koji je paraliziran ispod vrata. Istraživači su uspjeli protumačiti čovjekove moždane signale kada je pomislio da piše riječi olovkom na papiru i pretvore ih u čitljiv tekst na kompjuteru.

Da li je tehnologija sigurna?

To je ono što tek sud treba da otkrije. Međutim, prethodni Neuralinkovi eksperimenti na životinjama nisu svi bili uspješni, prema izvještajima.

Godine 2022. Komitet liječnika za odgovornu medicinu, organizacija za zagovaranje, poslala je pismo Ministarstvu poljoprivrede SAD-a tražeći istragu o, kako je nazvalo, „očiglednim kršenjima Zakona o dobrobiti životinja u vezi s liječenjem majmuna korištenih u invazivnim eksperimentima na mozgu“ .

Izvještaj Reutersa te iste godine citira dokumente i izvore koji ukazuju da su Neuralinkovi testovi ubili 1.500 životinja, u nekim slučajevima uzrokujući “nepotrebnu patnju i smrt”.

Svaki uređaj namijenjen ljudskoj implantaciji morat će ukloniti niz regulatornih prepreka kako bi se osiguralo da sam uređaj, proces instalacije i njegova daljnja upotreba budu relativno sigurni i da su svi potencijalni rizici dobro shvaćeni.

Kada će Neuralink biti dostupan i koliko će koštati?

Daleko smo od toga da ovo bude komercijalni proizvod, a pred nama je mnogo testiranja i akreditacija, tako da je prerano govoriti o tome. No, Musk je jasno stavio do znanja da namjerava komercijalizirati tehnologiju. Prvi planirani proizvod nazvan je “Telepatija” i omogućiće korisnicima da kontrolišu svoje telefone i računare.

Tara Spires-Jones sa Univerziteta u Edinburghu, Velika Britanija, rekla je Science Media Centru, neprofitnoj organizaciji u Velikoj Britaniji, da Neuralink ima veliki potencijal i da brojne istraživačke grupe rade na sličnim idejama.

“U nedavnim istraživačkim eksperimentima (koji se ne odnose na Neuralink), naučnici su uspjeli da implantiraju sučelja između mozga i kičme koji pomažu ljudima s paralizom da hodaju, a drugi radovi pokazuju obećavajuće rezultate u kompjuterima koji tumače moždane valove i skeniraju mozak”, rekla je i dodala: “Međutim, većina ovih sučelja zahtijeva invazivnu neurohirurgiju i još uvijek su u eksperimentalnim fazama, tako da će vjerovatno proći mnogo godina prije nego što postanu dostupni.”