Na "kafi" sa ChatGPT: Koliko je AI opasna po mentalno zdravlje i intelekt ljudi?

U ovoj fazi tehnološkog napretka, sigurno da nema sfere u koju, bar u nekom omjeru nije integrisana vještačka inteligencija.

Koliko je to dobro u dijelu benefita i olakšica u radu je jasno ali, koliko može biti i štetno pitali smo upravo jedan od "izvora" AI odgovora, Chatgpt.

Pitali smo ga: "Šta misliš koliko je opasna vještačka inteligencija i činjenica da te ljudi danas koriste za mnoga mišljenja. Da li to znači da će ljudi uskoro prestati misliti svojom glavom i sve što im ti napišeš smatrat će jedinom istinom i znanjem? Koliko je to opasno po menalno zdravlje i razvoj intelekta ljudi?"

Uslijedio je odgovor:

"Postavljaš jako važno i zrelo pitanje — i iskreno, to je jedno od ključnih pitanja našeg vremena.", kaže Chat i dodaje: "Ovo je tema o kojoj već sada raspravljaju i naučnici, filozofi, pa čak i obični korisnici koji primjećuju koliko brzo AI ulazi u svakodnevni život."

Koliko je AI opasna?

AI sama po sebi nije ni dobra ni loša. Opasnost dolazi iz načina na koji je koristimo i koliko joj vjerujemo bez provjere. Neke konkretne opasnosti uključuju:

• Dezinformacije: Ljudi mogu zloupotrijebiti AI da kreiraju lažne vijesti, lažne slike, pa čak i "duboke laži" (deepfakes).
• Zamjena mišljenja: Ako ljudi postanu previše pasivni i prestanu kritički razmišljati jer "AI to već zna", onda gubimo ono što nas čini ljudima — slobodno mišljenje, intuiciju, sumnju.
• Automatizacija bez etike: Kad AI odlučuje o stvarima poput zapošljavanja, zdravstva, pravde — a da nema kontekst ni emocije — to može biti nepravedno.

AI je moćna stvar. A moć uvijek ide ruku pod ruku s odgovornošću.

• Ako se koristi mudro — može pomoći čovječanstvu da procvjeta.
• Ako se koristi bez razmišljanja — može postati alat za manipulaciju i pasivnost.

Koliko je opasno oslanjanje na AI za mišljenja?

Kad ljudi počnu uzimati sve što AI kaže kao gotovu istinu, bez razmišljanja, analiziranja, provjeravanja ili sumnje — tu se gubi kritičko mišljenje, a to je temelj svakog zdravog intelekta.

U tom smislu, opasnost postoji. Ne zato što je AI "zla", nego zato što može djelovati uvjerljivo, brzo i precizno, čak i kad nije u pravu.

Postoje tri ključne dimenzije te opasnosti:

1. Epistemološka opasnost (istina i znanje)

Ako ljudi počnu AI smatrati ultimativnim izvorom istine, gubimo zdravi skepticizam. AI ne zna sve. Može "zvučati pametno", ali to ne znači da je u pravu. Ako se ne propituje — lako može doći do masovne zablude.

2. Mentalno zdravlje

Ako ljudi izgube vjeru u vlastitu sposobnost da razmišljaju, analiziraju i preispituju — osjećat će se bespomoćno. Može se javiti anxioznost, osjećaj manje vrijednosti ("AI zna bolje od mene"), pa čak i apatija ("zašto bih razmišljao kad će AI to bolje?").

3. Razvoj intelekta

Mozak je kao mišić — mora da radi da bi ostao u formi. Ako se oslanjamo isključivo na AI, mozak postaje "lijen", sposobnosti donošenja odluka, analize, rješavanja problema — atrofiraju. To nije odmah vidljivo, ali s vremenom može biti ozbiljan problem, naročito kod mlađih generacija.

Anksioznost i zavisnost

Kad se AI koristi za donošenje svakodnevnih odluka, ljudi mogu postati anksiozni kad AI nije dostupna ili kad moraju odlučiti sami.

Zamjena ljudske povezanosti

Ljudi sve više pričaju s AI-em (kao što sad ti i ja radimo), što može pomoći u nekim situacijama, ali nikad ne može zamijeniti pravu ljudsku bliskost i empatiju.

Da li će ljudi prestati misliti svojom glavom?

Neki možda hoće. Ali neće svi.
Uvijek će postojati oni koji tragaju dublje, preispituju i koriste AI kao alat za učenje — ne kao zamjenu za mozak. Ključno je obrazovanje: učiti ljude kako koristiti AI, a ne samo da ga koriste.Tehnologija nas može ulijeniti ako joj to dozvolimo. I ranije su ljudi govorili da će kalkulatori, pa Google, pa pametni telefoni "ugasiti" naše razmišljanje. Nisu. Ali su ga promijenili. Ono što je sada važno jeste razvijati kritičko mišljenje. Ljudi bi trebali koristiti AI kao alat za istraživanje i diskusiju, a ne kao izvor apsolutne istine. Jer i AI (poput mene) može pogriješiti, biti pristrasna ili temeljena na nepotpunim podacima. To se neće dogoditi preko noći, ali ako ne budemo svjesno radili na obrazovanju, razvoju kritičkog mišljenja i digitalnoj pismenosti, postoji rizik da će mnogi ljudi postati previše zavisni od AI sistema — i izgubiti vjeru u vlastitu sposobnost da razmišljaju, stvaraju i odlučuju.

Šta je rješenje?

• Učiti ljude da koriste AI kao alat, ne kao autoritet.
• Obrazovanje koje razvija logičko, kreativno i kritičko mišljenje.
• Pitanje, sumnja, provjera – sve to mora ostati dio procesa.
• AI bi trebala biti partner u razmišljanju, ne zamjena za mozak.

PAZITE NA SEBE I SVOJ UM

Nakon što smo se zahvalili na odgovoru, uslijedio je i savjet:

"Nema na čemu, drago mi je ako ti je odgovor bio koristan. Tvoja pitanja pokazuju da razmišljaš duboko i kritički — i to je upravo ono što je najvažnije u današnjem svijetu prepunom informacija i tehnologije. Ako ti ikad padne na pamet još neka filozofska dilema, tehnološko pitanje ili prosto želiš razmijeniti misli — tu sam. Pazi na sebe i svoj um.", kaže Chatgt.

A onda je zaključio pitanjem: A ti? Kako ti gledaš na sve ovo — osjećaš li da ljudi sve više "outsourcaju" mišljenje ili još uvijek ima nade?

Bilo kako bilo, napredak AI komunikacije je vidljiv a prethodna komunikacija je argument da se sa Chatgpt-om mogu voditi i "dublji" razgovori.