Na nekoliko aerodroma u Mađarskoj, Grčkoj i Letoniji počinje testiranje putnika putem sofisticiranih detektora laži, te će putnici koji nisu državljani Evropske unije, a među njima i građani BiH, koji se zapute ka EU, morati proći ovu proceduru, koja će, prema mišljenju stručnjaka, doprinijeti povećanju bezbjednosti.
Na graničnim kontrolnim tačkama tako će biti provjeravani putnici koji ulaze u Evropsku uniju, u sklopu pilot projekta "iBorderCtrl" u koji je uključen Univerzitet "Manchester Metropolitan" iz Velike Britanije.
Postupak provjere će se odvijati u nekoliko etapa, a avatar, virtuelni granični policajac, će putnicima postavljati seriju pitanja, te će se utvrđivati da li lažu ili ne.
Avatar će biti istog pola kao i putnik i govoriće njegovim jezikom, a i vizuelno će odražavati etničko porijeklo putnika. U fokusu će biti facijalne ekspresije putnika, analiza pokreta lica, koji su, kako je rečeno, neuvježbanom oku često nevidljivi.
Slobodan Dragičević, sekretar Udruženja za informaciono-komunikacione tehnologije u Privrednoj komori RS, kazao je da tehnologija može da doprinese da se sigurno izvrši provjera određenih lica.
"Čovjek, odnosno lica, koja su zaposlena na vršenju provjera, često zataje nesvjesno ili svjesno, tako što možda budu podmićeni, što nije rijetka situacija, tako da bi tehnologije tog tipa, između ostalog, spriječile i ovakve stvari", kazao je Dragičević.
Naglasio je da ukoliko na granici nastane problem s nekim licima koja su povezana s nizom mogućih diverzija, u problemu su i druge službe u državi.
"Takve stvari su kao i bolest, ukoliko ih zaustavite na jednom mjestu, niko više neće imati probleme, a ovakva tehnologija će sigurno doprinijeti da se takve stvari zaustave", ocjenjuje Dragičević.
Istakao je da sve mašine koje se razvijaju na principu vještačke inteligencije moraju biti duže vrijeme u upotrebi kako bi se određeni parametri mogli pratiti i kako bi mogli biti izmijenjeni i podešeni prema stvarnoj situaciji.
Sa druge strane, ističe Dragičević, ukoliko ovaj program naiđe na nešto što nije definisano u sistemu, sistem opet neće reagovati i tu, kako kaže, na scenu stupa čovjek.
Dragan Matić, šef Odsjeka za matematiku i informatiku PMF-a Banjaluka, pojasnio je da se kreiraju programi koji mogu da ukažu na neke nelogičnosti iz velikog statističkog uzorka.
"Ovi programi mogu da uzimaju neke modele i elemente koji se ponašaju u skladu sa statistikom i one koji se ne ponašaju, tako da to onda licima zaposlenim na provjeri putnika bude osnov za obraćanje dodatne pažnje", navodi Matić.
Dodao je da se ovakvi programi usavršavaju, te da oni nikad neće biti u potpunosti savršeni, niti sto odsto pouzdani, ali će, kako kaže, određenim službama dati informacije koje su korisne i, u velikom broju slučajeva, pouzdane.
Kako je ranije rečeno, nakon poređenja pokreta lica i odgovora na osnovu pitanja avatara, putnik se smješta u jednu od dvije kategorije - niskorizičnu ili visokorizičnu.
U toj fazi putnici dobijaju i informacije o njihovim pravima i procedurama te upozorenje o ilegalnim aktivnostima.
Ukoliko avatar posumnja da putnik laže, on se upućuje na dalju kontrolu ka živom graničnom policajcu, a oni putnici za koje se smatra da su iskreni budu pušteni da prođu.
Tehnologija je do sada testirana na 32 osobe, a njeni kreatori se nadaju da će dostići pouzdanost od 85 odsto.
Šta će sve testirati?
Provjera putnika putem sofisticiranog detektora laži će se odvijati u nekoliko faza i to tako što će putnici najprije putem onlajn aplikacije unijeti fotografije pasoša, vize i potvrde da imaju dovoljno novca za boravak u EU.
Nakon toga će im avatar postaviti seriju pitanja u vezi s njihovim putovanjem, a njihovo lice će biti prikazano na monitoru, kako bi se utvrdilo da li lažu.
Avatar će ih pitati da potvrde njihovo ime, godine i datum rođenja i postavljaće pitanja poput onih koja je namjera njihovog putovanja i ko finansira njihovo putovanje.
Primjeri pitanja će biti: "Šta vam je u koferu?", a nakon toga: "Ako sada otvorite kofer, hoće li sadržaj potvrditi ono što ste mi upravo rekli?".
Nakon što se potvrdi vjerodostojnost dokumenata, putnik, kako prenose hrvatski mediji, daje otiske prstiju te mu skeniraju vene na rukama. To je jedna od biometrijskih tehnika za identifikaciju budući da je raspored vena na ruci jedinstven za svaku osobu.
