Prašuma Janj, ljepota stvarana decenijama (VIDEO)

Činjenica da je Prašumski rezervat Janj prvo prirodno dobro u BiH koje se našlo na Listi svjetske baštine UNESCO-a je određeni nivo prestiža za koji smatramo da su zaslužni svi oni koji su učestvovali u njegovom očuvanju. Nama je to od velikog značaja i nadamo se da će nam to otvoriti neke nove prozore u svijet. Na kraju krajeva, sad smo na svjetskoj karti - kazao je u razgovoru za Fenu direktor Šumskog gazdinstva "Gorica" Šipovo, koje djeluje pri "Šumama Republike Srpske", Jovo Dakić.

Dakić ističe da su se o prašumi brinuli na svoj način ne samo oni koji su direktno zaduženi za  njenu zaštitu, nego i okolno stanovništvo. Tako se nije dešavala sječa stabala, a zanimljivo je da u prašumi nije bilo ni požara.

"Mi je nismo stvorili. Naslijedili smo je. I danas možemo da kažemo dobili smo UNESCO-ovu zaštitu. Obaveza ovih generacija je da mlađe generacije imaju to da naslijede i da se nadamo da će i druge generacije da čuvaju ovo prirodno dobro", mišljenja je on. 

Kao karakteristiku prašume Janj Dakić izdvaja da je ona iskonski netaknuta, te da tamo nisu dozvoljene nikakve ljudske radnje u smislu bilo kakve izmjene. Moguće je prisustvo čovjeka za naučno-istraživačke radove, edukaciju i turizam. I to sve pod strogim nadzorom upravljača.

Direktor Šumskog gazdinstva "Gorica" Šipovo, govoreći o očekivanjima nakon uvrštavanja na Listu UNESCO-a, kaže da će odgovornost i upravitelja i stanovništva biti još veća. Naglašava da su u pregovorima sa članovima tima UNESCO-a oko benifita ali i obaveza.

"Očekujemo da će naše obaveze biti znatno veće jer to je sada i svjetsko i naše. Očekujemo da ćemo kroz neke projekte moći podići stepen zašite prašumskog rezervata od potencijalnih ljudskih štetnih djelovanja, kroz zaštitu od šumskih požara i slično. Nadamo se da  ćemo moći realizovati neke naše ideje koje su uklopljene u standarde UNESCO-a", podvukao je.

Nakon razgovora sa Dakićem, ekipa Fene krenula je u obilazak Strogog prirodnog rezervata prašume Janj sa vodičima - inženjerkom šumarstva Rosom Rakitom i ekologom Krstanom Stakićem.

Do prašume se dolazi makadamskim putem, što je, kako će primijetiti Stakić, pomalo neuobičajeno za prašumu da postoji put do nje. No, bez obzira na to prašuma ostaje netaknuta.

Šume bukve, jele, smrče sa manjim udjelom javora, brijesta i bjelog bora rastu bez ljudske intervencije. Stabla u prašumi su različitih visina.

"Može se reći da je to u prosjeku od 30 do 40 metara, a ima stabala čija visina prelazi 50, 60 metara", pojašnjava Rosa Rakita te pokazuje i, kako kaže, "bebice" jela na koje se mora paziti da ih se ne zgazi nogom jer su skoro neprimjetne.

Rakita podvlači da se u P-bafer zoni rezervata nalazi stablo zvano Ilkina omorika koje je izdvojeno kao spomenik prirode, a čija visina nadmašuje 60 metara. 

"Po pričama prethodnih generacija, jedan radnik po imenu Ilko se popeo na vrh omorike, te je po njemu dobila naziv Ilkina omorika. Kažu od kako je Ilko umro da se i omorika počela sušiti", navodi jednu od priča vezanih za prašumu Janj Rosa Rakita.

Ona pojašnjava da i drvo može dobiti rak, a ovdje u prašumi niko ga neće ni liječiti a ni siječi. Generacije stabala rađaju se, umiru, trunu i ciklus konstantno traje.

Tu između stabala koja rastu i umiru tišina je nesvakidašnja, tolika da bi se mogla rezati. Takva atmosfera posjetioce obuzima i smiruje.

U prašumi Janj prisutan je i bogat životinjski svijet. Između ostalog, tu su veliki tetrijeb-šumska  koka, jastreb, soko, mrki medvjed, hermelini, srne…

Domaćini ekipe Fene kažu da životinje kao da osjete kad dolaze ljudi, pa se povuku, a mišljenja su da je bolje i ne sresti neke životinje poput medvjeda ili divljih svinja.

Nakon obilaska prašume Janj, domaćini vode ekipu i do Vaganske pećine koja se smatra jednom od najbogatijih pećinskim nakitom u Bosni i Hercegovini. Bogata je stalaktitima i stalagmitima.

Kada posjetioci dođu u Šipovo i okolinu šteta je da ne svrate i na Janjske otoke koji će svakoga očarati kaskadama, potocima, malim vodopadima ili drvećem koje raste iz vode.

Koliko će uvrštavanjem prašume Janj na Listu UNESCO-a da postanu više vidljive i ostale ljepote ovog kraja za Fenu je govorila samostalna stručna saradnica u Turističkoj organizaciji Opštine Šipovo Dragana Đukić, koja je istakla da se svakako nadaju pozitivnom odjeku, većem broju dolazaka domaćih i stranih turista.

Ona smatra da je trenutni status turizma u Opštini Šipovo povoljan, s obzirom na to da ovaj kraj ima brojne turističke resurse, među kojima su najatraktivniji Janjski otoci, izvori Plive, Vaganska pećina…

Posljedice pandemije COVID 19 osjetile su se, pojašnjava Đukić, na smanjenom broju posjetilaca iz inostranstva, dok su domaći gosti nastavili da dolaze.

Odbor za svjetsku baštinu UNESCO-a u julu je donio odluku kojom je prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine te organizacije.

Prirodno dobro od svjetskog značaja "Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope" prošireno je s lokalitetima iz još šest država potpisnica UNESCO Konvencije o zaštiti prirodne i kulturne baštine i to iz Češke, Francuske, Sjeverne Makedonije, Poljske, Švicarske i Bosne i Hercegovine. Među 15 novih zaštićenih područja u okviru te serijske nominacije nalazi se i prašuma Janj kod Šipova.

Uvrštavanjem prašume Јanj na Listu svjetske baštine upisano je prvo prirodno dobro iz Bosne i Hercegovine na tu prestižnu Listu. Riječ je o prašumi koja je strogi prirodni rezervat, površine od 295 hektara, od kojih je izdvojeno 58 hektara u kojima je zabranjeno iskorištavanje šume i bilo kakva ljudska djelatnost.

Strogi prirodni rezervat "Prašuma Janj" smještena je u zapadnom dijelu Republike Srpske na zapadnim padinama masiva Stolovaš u opštini Šipovo.

Posjete prašumi kao zaštićenom području mogu se realizovati uz obavezno prisustvo stručne osobe - vodiča. Sve informacije o tom prirodnom dobru i načinu posjete mogu se naći na sajtu prasumajanj.com.