Komitet UNESCO-a odlučuje o upisu stećaka na Listu svjetske baštine

Stećci, jedinstven primjer srednjovjekovnih nadgrobnih spomenika, mogli bi već ovog mjeseca, poslije sedam godina rada na tom projektu, biti upisani na Listu svjetske baštine UNESCO-a (Organizacija Ujedinjenih nacija za obrazovanje, nauku i kulturu).

O tome bi 21 zemlja članica Komiteta UNESCO-a trebala raspravljati na 40. zasjedanju koje će biti upriličeno od 10. do 20. jula u Istanbulu, kada će biti donesena odluka koja će dobra biti upisana na prestižnu Listu svjetske baštine.

Ministarstvo civilnih poslova BiH nosilac je cjelokupnog projekta, a pomoćnica ministra za nauku i kulturu u Ministarstvu Biljana Čamur Veselinović naglašava za Fenu da bi razmatranje nominacija za upis na Listu svjetske baštine trebalo početi 15. i trajati do 17. jula te se u tom periodu biti razmatrana i nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine.

Naime, 2. novembra 2009. godine, Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Hrvatska odlučile su zajednički početi rad na izradi nominacijskog dokumenta da bi spomenici, koji predstavljaju dio zajedničke tradicije i kulture naroda koji žive u tim zemljama, postali dio svjetske baštine.

Bio je to projekt za koji su se četiri zemlje opredijelile bez ičijeg poticaja sa strane, uključujući i UNESCO, prvi takav poslije ratnih sukoba na Balkanu devedesetih godina. Odlukom da učestvuju u projektu, odlučile su pružiti izuzetan doprinos sveukupnom svjetskom kulturnom naslijeđu.

Za upis na Listu svjetske baštine predloženo je 30 nekropola, od toga 22 iz BiH, po tri iz Crne Gore i Srbije te dvije iz Hrvatske. BiH ima najveći broj stećaka - približno 60.000, u Hrvatskoj ih je oko 4.400, u Crnoj Gori oko 3.500 i u Srbiji oko 4.100. Naziv nominacije je “Stećci - srednjovjekovni nadgrobni spomenici”.

Čamur Veselinović podsjeća da nakon što je predata nominacija stećaka za upis na Listu svjetske baštine, preduzete su aktivnosti na prezentaciji i promociji te su u tom cilju održane izložbe nominovanih stećaka u Beču prošle godine, a ove godine  u Parizu i u Sarajevu.

Kako je pojasnila projekat serijske nominacije stećaka za upis na Listu svjetske baštine, predstavlja jedan od najsloženijih i najobimnijih dokumenata na kome su zajednički radili ekspertski timovi stručnjaka iz sve četiri zemlje.

Prva faza projekta završena je upisom stećaka na Tentativnu listu svjetske baštine 2011. godine. Nakon toga ekspertski timovi uspješno su završili izradu Nominacionog dosijea i Plana upravljanja, i Nominacini fajl zvanično je u predate Centru za svjetsku baštinu u januaru 2015. godine.

Čamur Veselinović nadalje ocjenjuje da je nominacija stećaka za UNESCO listu svjetske baštine predstavlja projekat koji je rezultat kontinuirane ekspertske saradnje, u koji je uloženo mnogo zajedničkog truda i znanja.

"Tokom zajedničkog rada na ovom projektu pokazana je izuzetna saradnja među zemljama učesnicama u ovom projektu, kao i snažna opredijeljenost na implementaciji UNESCO konvencije o zaštiti svjetskog prirodnog i kulturnog naslijeđa", podvukla je.

Stoga je izrazila nadu da će vrijednost koju stećci imaju biti prepoznata, ocjenjujući da oni zaslužuju da budu na Listi svjetske baštine.

Šef Ureda UNESCO-a za Bosnu i Hercegovinu Siniša Šešum u razgovoru za Fenu pojasnio je da su postojale određene procedure i tehničke evaluacije koje su obavljene te da je nominacijski dokument prihvaćen, ali sada je do Komiteta da donese konačnu odluku.

"Kao Siniša Šešum,  ne kao predstavnik UNESCO-a, iskreno se nadam da će biti upisani. Komitet može, ali i ne mora se složiti s evaluacijom, ali u svakom slučaju će se raspravljati o prijedlogu Međunarodnog komiteta za spomenike i spomeničke cjeline (ICOMOS) vezano za upis stećaka na Listu svjetske baštine", dodao je.

Podsjetio je da je UNESCO prethodno vršio provjeru tehničke kompletnosti Nominacijskog dosjea nakon što je dostavljen i kao takav je prihvaćen. Da fajl nije bio urađen u skladu s operativnim smjernicama Konvencije o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972. godine ne bi moglo doći do bilo kakve evaluacije savjetodavnih tijela.

Šešum naglašava da stećci imaju izuzetnu kulturološku i historijsku vrijednost, a iznad svega vrijednost ovog projekta ogleda se u činjenici da su u nominaciji stećaka saradnju uspostavile četiri države koje su devedesetih bile u ratnim sukobima.

Dnevni red zasjedanja u Istanbulu je utvrđen. Prva dva dana bit će razgovora o statutarnim pitanjima, implementaciji Konvencije te saradnji sa savjetodavnim tijelima, dok se od trećeg dana počinje s pregledom izvještaja o stanju konzervacije dobara koja su već na Listi svjetske baštine.

Potom će zemlje članice preći na raspravu o nominacijama koje se pristigle tokom proteklog perioda te se rasprava o stećcima može očekivati iza 14. jula, kada bi, izrazio je nadu Šešum, mogle doći dobre vijesti iz Istanbula.

Na sjednicu se može doći s 20 novih nominacija, s tim što se mora uzeti u obzir da postoje neke nominacije koje su bile poslane na doradu i onda se o njima raspravlja na ovoj sjednici, tako da će ove godine biti razmatrano oko 40 nominacija iz cijelog svijeta. Za upis određenih područja na Listu svjetske baštine potrebna je prosta većina od 21 članice Komiteta.

Govoreći o procesu lobiranja, Šešum je naglasio da UNESCO ne smije biti uključen u taj proces, jer je to isključivo do zemalja potpisnica Konvencije te stoga nema posebnih događaja u okviru zvaničnog dnevnog reda koji se mogu tretirati kao lobiranje budući da to prema procedurama nije dozvoljeno.

Kada na dnevni red dođe zajednička nominacija stećaka može biti otvorena rasprava o tome prije glasanja, u okviru koje neke od članica mogu postavljati pitanja za dodatna pojašnjenja, iako Komitet poštuje evaluacije koje priprema savjetodavna tijela.

"Uvijek postoji mogućnost da se traži popravka ili unapređenje određenih stvari za što zemlja dobije određeni rok da to popravi. To nije ništa problematično budući da je najvažnije da je fajl ocijenjen kako treba i da mi možemo ispuniti to što se od nas traži da bi u konačnici stećci bili upisani na Listu svjetske baštine. Uzimajući u obzir sve informacije koje posjedujemo nadati se da će stećci biti upisani u Istanbulu na Listu",  zaključio je Šešum.

Koordinator izrade Nominacijskog dosjea Dubravko Lovrenović kazao je da su očekivanja od zasjedanja u Istanbulu ista kakva su bila 2. novembra 2009. godine kada je projekt počeo, a to je da stećci, srednjovjekovni nadgrobni spomenici, budu uvršteni na Listu svjetske baštine UNESCO-a.

U razgovoru za Fenu kazao je da je tokom proteklih godina obavljen veliki posao zbog čega  smatra da su dokazani potrebni kriteriji za upis na Listu, odnosno da je dokazana univerzalna vrijednost stećaka.

"Smatram da smo kroz obimni materijal, koji je danas sadržan u nekoliko tomova, zapravo ponudili zaokruženu sliku tog jedinstvenog kulturološkog fenomena, jedinstvenog u kontekstu srednjovjekovne Evrope koji bez sumnje zaslužuje da bude uvršten na Listu svjetske baštine", naglasio je Lovrenović.

Ni  on nije isključio mogućnost da zbog nekih razloga nominacija bude vraćena na doradu, ali dodaje da to nije nikakva tragedija, iako je stava da je ta mogućnost znatno manja od one da članice Komiteta prepoznaju ono što je najosnovnije kada je riječ o stećcima i uvrste ih na Listu svjetske baštine.

Tokom posljednjih mjeseci održani su pripremni sastanci. Jednom od njih, organiziranom u Ministarstvu civilnih poslova BiH, koje je nosilac ovog projekta, prisustvovali  su ambasadori i predstavnici nekoliko ambasada u BiH. Tada su izložene osnovne informacije o stećcima.

Izvršni dužnosnik u Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika BiH i autor dijela Nominacijskog dokumenta Mirzah Fočo ocijenio je da je ovo finalna i osjetljiva faza cijelog procesa, ali je u izjavi za Fenu izrazio uvjerenje da će stećci u Istanbulu biti upisani na Listu svjetske baštine.

I on je podsjetio da je održano nekoliko sastanaka te da je urađena dopuna Nominacijskog dosjea što je proslijeđeno u Pariz, a eksperti ICOMOS-a su to pregledali i uputili ih u Komitet za svjetsku baštinu koji će donijeti odluku na zasjedanju u Istanbulu.

Preostalo je još da se sačeka šta će biti konačni stav Komiteta kada je u pitanju upis stećaka, kamenih nadgrobnih spomenika iz srednjeg vijeka izrađivanih  od 12. do 16. stoljeća, koji karakteriziraju historiju srednjovjekovne bosanske države i njenih susjednih krajeva.

Među ukrasnim motivima na stećcima, uz njihov naglašeni simbolizam svojstven srednjovjekovnoj umjetnosti, raspoznaju se svjetovni, religiozni simboli i ostali ornamenti koji se međusobno prepliću i upotpunjuju.

Općenito uzevši, ornamentika stećaka otkriva shvaćanja i osjećanja cijele jedne epohe, ljudi koji su sudjelovali u njihovoj izradi, kao i pokojnika koji su tu našli svoja zadnja odredišta, po čijoj su želji, kako kažu pojedini natpisi, stećci i klesani.