Prepoznajte simptome zaraznih bolesti

Nakon što se voda povukla sa poplavljenih područja u BiH, dolazi niz novih problema, a jedna od najvećih opasnosti jeste pojava zaraznih bolesti.

Oštećenja brojnih vodovodnih objekata prouzrokovala su zagađenje vode. Takođe, na područjima gdje se voda povukla ostao je plavni materijal i mulj, koji ozbiljno prijeti stanovništvu crijevnim oboljenjima.

Moguće su pojave i težih zaraznih bolesti kao što su hepatitis A ili trbušni tifus. U nekim gradovima poput Tuzle i Zenice već se pojavio svrab među evakuisanim građanima, ali, srećom, na vrijeme su izolovani i adekvatno liječeni.

Kako bi bile izbjegnute ove zarazne infekcije, iz Instituta za javno zdravstvo RS poručuju da se mora paziti odakle se uzima voda za piće, a voće, povrće i druge namirnice treba oprati prije konzumiranja. Takođe savjetuju redovno pranje ruku, a prostor zahvaćen poplavama treba da se očisti, osuši i dezinfikuje.

Za ugroženo stanovništvo najbitnije je da prepozna prve simptome ovih zaraznih infekcija, kako bi na vrijeme bili izliječeni.

VAŠKE: Jedna od zaraznih infekcija koja bi mogla zahvatiti naše stanovništvo jesu vaške. Prvi simptomi vaški su sitne male gnjide u kosi, svrab i češanje glave.

Uklanjanje vaški započinje specijalnim antipedikuloznim šamponima koji uklanjaju samo žive organizme i zbog toga je nakon pranja kose potrebno mehanički, upornim češljanjem uskim češljićem, ukloniti sve gnjide koje su se zakačile za vlasi. Tretman šamponom se ponavlja za sedam dana, a u međuvremenu je važno da se svakodnevno pregledavate, posebno potiljak, dio oko sljepoočnica i iza ušiju, i češljate da bi se uklonile i najupornije gnjide.

DIZENTERIJA: Srdobolja, odnosno dizenterija je oboljenje sluzokože debelog crijeva, praćeno čestim krvavosluzavim stolicama, naponima pri vršenju nužde i opštim poremećajem zdravlja. Prvi znaci dizenterije su opšta malaksalost i brzi zamor, lako povećanje temperature, osjećaj neprijatnosti u stomaku, krčanje u crijevima, te sve češće stolice praćene bolovima. Uporedo ide i pogoršanje opšteg stanja. Bolesnik je iscijeđen, oslabio, stalno bi pio vodu, ne jede mu se, oči su mu upale, jezik je bijel, obložen i suv.

ŽUTICA: Ima nekoliko vrsta hepatitisa, ali u ovako vanrednoj situaciji najvjerovatniji je hepatitis A, odnosno "bolest prljavih ruku". Iako su i drugi hepatitisi zarazne žutice, ova vrsta bolesti se lako zakači i širi, posebno među djecom i mladima. Odrasli, stariji od 30 godina, rijetko obolijevaju, kao i stari. Bolest počinje zamorom, bolovima u mišićima i zglobovima, zatim slijedi mučnina i loš apetit, a većina ljudi dobije povišenu temperaturu. Proliv se često javlja. Žutica se ne mora vidjeti, naročito kod mlađe djece, ali pažljivi roditelji mogu primijetiti tamnu boju mokraće.

ŠUGA: Ova parazitarna bolest se prenosi direktnim, dužim kontaktom s kožom bolesnika ili putem posteljine ili odjeće. Osobe koje imaju šugu obično prvo osjećaju svrab između prstiju, po trbuhu, oko zglobova. Svrab se pojačava kad je toplo i nakon tuširanja. Šuga se obično javlja simetrično i pojavljuju se crvenkasti sitni čvorići koji izgledaju kao bubuljice. Na glavi i licu nema promjena na koži jer parazitima ne odgovaraju lojne žlijezde koje se tu nalaze.

RESPIRATORNE I CRIJEVNE INFEKCIJE: U slučaju simptoma sličnih prehladi ili gripu nikako se ne liječite na svoju ruku, već se obavezno javite svom ljekaru. Problemi sa gornjim disajnim putevima ili plućima mogu nastati kao posljedica udisanja štetnih materija iz okoline, ali i zbog prisustva buđi ili bakterija u još vlažnoj kući.

KOMARCI: Temperatura koja iz dana u dan raste veoma je pogodna za ubrzano razmnožavanje komaraca i drugih insekata koji prenose zarazne bolesti.

"U ovom periodu kad se voda povukla su najpogodniji uslovi za njihovo razmnožavanje", rekli su iz Poljoprivrednog instituta RS.

Kako ističu, postoje velike mogućnosti i od pojave zaraza jer štakori, zmije i svi gmizavci koje je poplava zadesila sada su izbačeni na površinu.

Vladimir Šušnjar, direktor "Eko-bela" iz Banjaluke, kaže kako je nakon poplava normalna pojava komaraca, kojih je u poplavljenim banjalučkim naseljima bilo u velikim količinama.

"Već smo uradili dezinsekciju svih ugroženih područja u našem gradu i sada smo sigurni oko dvije sedmice", ističe Šušnjar. Kako kaže, i na području čitavog regiona, pored sanacije terena, sada će da rade veliku akciju suzbijanja komaraca.

"Ja predlažem da se na svim mjestima koja su pogođena ovim poplavama što prije treba raditi na suzbijanju komaraca, da se to što prije iskorijeni", dodaje on.

ZAPADNI NIL: Takođe, iz Instituta za javno zdravstvo RS naglašavaju da najveća opasnost dolazi od zaraza koje prenose insekti, pa je moguća i groznica Zapadnog Nila.

ZMIJE: Nakon katastrofalnih poplava koje su pogodile BiH, i zmije su silom prilika morale izaći iz rupa i kamenjara na kopno, ali stručnjaci tvrde da opasnost od njih ne postoji.

Kako kažu, zmije na našim područjima nisu opasne i otrovne, odnosno na poplavljenim područjima najčešće se sreću smukovi i bjelouške. Iako mogu da narastu do dva metra, potpuno su bezopasne. Ističe da nam mnogo veća opasnost dolazi od glodara, koji su mahom hrana za zmije. Na prostoru BiH postoje otrovne zmije poput šarke i poskoka, ali se rijetko dešava da neko umre od njihovih ujeda. Ipak, građani moraju biti oprezni jer su poskoci zbog kiša vjerovatno sišli u naselja. Otrovne zmije se mogu prepoznati po istaknutim šarama na leđima, tačnije duž smeđih ili sivih leđa imaju tamnu cik-cak šaru. Šarke mogu biti potpuno crne.

"Zmije ne bi trebalo ubijati jer su one pravi saveznici ljudima u borbi protiv pacova, koji su na svakom koraku nakon teških poplava", kazao je Aleksandar Simović, stručnjak za zmije sa Biološkog fakulteta u Beogradu.

Ističe da je normalno da se ljudi boje zmija, ali ipak upozorava sve građane da ih ne ubijaju, već da ih puste da idu svojim putem jer im mogu, nakon ovih poplava, mnogo pomoći.

Uništeno 250 tona leševa životinja

Gotovo 250 tona uginulih životinja, stradalih u poplavama u RS, do sada je neškodljivo uništeno na deponijama u poplavljenim područjima ili je odvezeno u spalionicu u Inđiju.

Radmila Čojo, pomoćnik ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, rekla je da je trenutna epidemiološka situacija povoljna, te da nema prijave zaraznih bolesti u poplavljenim područjima.

Nema epidemije u BiH

Rusmir Medihović, federalni ministar zdravstva, kazao je da na osnovu najnovijih informacija s terena u BiH nema nikakvih naznaka pojave epidemije. U područjima u kojima dozvoljava situacija nakon mehaničkog čišćenja vrši se dezinfekcija, nakon čega ide dezinsekcija i deratizacija.

Posavini prijeti zaraza

Fahrudin Solak, načelnik Federalnog štaba Civilne zaštite, izjavio je da na poplavljenim područjima Posavskog kantona prijeti velika opasnost od zaraza i epidemija jer su usljed prirodne katastrofe uginuli desetine hiljada grla stoke, uključujući u to i farme peradi.