Anes Podić: U Sarajevu možete baciti i nuklearni otpad – niko vas neće kazniti

U novoj epizodi Akta Talk podcasta razgovarali smo s Anesom Podićem iz udruženja Eko akcija, jednim od najpoznatijih ekoloških aktivista u Bosni i Hercegovini. Povod je bio alarmantno stanje koje se svakodnevno otkriva kroz naizgled nepovezane vijesti: bruceloza u stadima krava, leptospiroza među ljudima, ilegalno odlaganje otpada i sveopći kolaps infrastrukture u Sarajevu i šire. No, kako Podić pokazuje, sve su to manifestacije istog problema – komunalnog haosa i potpunog odsustva političke volje da se uvede red.

Zagađenje i zdravlje: Od bolesti do gubitka infrastrukture

Razgovor počinje osvrtom na slučaj bruceloze – gdje se mjesecima čeka na eutanaziju zaraženih krava jer gradska deponija Smiljevići nema kapacitete za njihovo odlaganje. "Imamo grobnice zapremine svega 500 kubnih metara – simbolične i nefunkcionalne, dovoljne samo za izgovor", ističe Podić, ukazujući da se životinjski otpad često odlaže mimo zakona, u tijelu deponije, čime se dodatno zagađuju podzemne vode i širi smrad.

Tema se dalje razvija kroz primjer Bajrama, kada se meso i kožice životinja bacaju u kontejnere, i dolazi do šireg problema odsustva kontrole nad otpadom svih vrsta – od baterija do čak pronađene minobacačke granate. "U Sarajevu možete baciti i nuklearni otpad u kontejner – niko vas neće kazniti", kaže Podić, ukazujući na činjenicu da u cijelom Kantonu Sarajevo postoje samo dva komunalna inspektora.

Nedostatak kazni i potpuna nebriga vlasti reflektuje se i u kabastom otpadu koji zatrpava ulice. Podić odbacuje stereotipe o 'nesvjesnim građanima': "Ti isti ljudi, čim pređu granicu, postanu uzorni građani. Problem nije u kulturi, već u sistemu koji ne funkcioniše."

Širenje leptospiroze i prijetnja mišje groznice Podić povezuje sa zapuštenim podrumima, odsustvom deratizacije i širenjem glodavaca, dok za odgovornost jasno upire prstom u vlast: "Zakoni postoje, ali inspekcija ne funkcioniše, jer je ne žele učiniti funkcionalnom."

Grad koji guta sam sebe: beton, profit i lažni razvoj

Posebnu pažnju posvetili smo gradnji na Bjelašnici, čije otpadne vode završavaju u izvorištima Sarajevskog polja. Vodovodna mreža se raspada, a nova naselja niču bez dozvola i okolišnih studija. "Građevinski lobi i politička elita su spojeni, a građani su kolateralna šteta", poručuje Podić.

Grad Sarajevo, prema njemu, živi na mitovima o razvoju. Iako stanovništvo opada i broj praznih stanova raste, gradnja se ubrzava zbog profita investitora, dijaspore, ali i onih koji "žele oprati novac." U tom procesu nestaju zelene površine, beton se širi, a infrastruktura ne prati rast.

Problemi sa zagađenjem zraka, koji odnosi hiljade života godišnje, nisu ništa novo, podsjeća Podić. Još sedamdesetih Sarajevo je riješilo sličnu krizu gasifikacijom, ali danas se "samo štampaju studije i čeka vjetar da očisti grad." Posebno upozorava na pogubnost ukidanja studija o vjetrokoridorima: "Svaka nova visoka zgrada guši grad još više."

Reciklaža bez sistema, grad bez strategije

Reciklaža, iako prisutna u formi pilot projekata, faktički ne postoji. "Mi prepisujemo zakone, ali ih ne provodimo", tvrdi Podić. Projekti razdvajanja otpada redovno propadaju, jer se građanima ne nude ni nagrade ni sankcije, dok industrijski lobiji poput Coca-Cole sistematski sabotiraju uvođenje depozitnog sistema.

Kada je riječ o vodi, upozorenja su još ozbiljnija. Grad koji 'leži na vodi' – kako kaže – na najboljem je putu da je izgubi. "Voda iz česme je još uvijek najbolja koju možemo piti, ali s ovom gradnjom i raspadnutom infrastrukturom, pitanje je dokle."

Ni obrazac gradske čistoće ne ulijeva optimizam – stotine kontejnera različitih vrsta bez strategije, stari kamioni, potplaćeni radnici. "Budžet za skijalište na Bjelašnici bio je preko 100 miliona, dok za čistoću grada dobijemo tek mrvice."

Svoje viđenje stanja Podić sumira kao sistemsku propast u kojoj političke stranke postoje isključivo da štite vlastiti interes. "Sve izgleda kao politički pluralizam, ali na djelu imamo samo reciklažu političara iz stranke u stranku."

Uprkos sumornoj slici, poruka je jasna: ne možemo čekati da nas spase oni koji su nas doveli u ovakvo stanje. Barem, kako kaže, možemo početi s jednim korakom: "Pijte vodu iz česme, ne kupujte flaširanu. Spasimo bar ono što još imamo."

Podcast je ovog puta pripremila i vodila Azra Atagić-Ćatović.

Novu epizodu podcasta Akta Talk možete pogledati direktno na Akta.ba You Tube kanalu.

Akta Talk podcast emituje se i na kanalu Hayat Stil i Život.

Također nas možete slušati i na Spotifyju, Apple podcastu, Soundcloudu, Deezeru.