Pogubna ishrana modernog čovjeka (II. dio)

Dr. sci. med Amina Godinjak, specijalista interne medicine, dijabetolog i nutricionista u PZU EUROFARM-CENTAR POLIKLINIKA Sarajevo piše o pogubnim navikama modernog čovjeka:

Ne treba nas iznenaditi porast broja ‘neizlječivih’ bolesti u našem modernom društvu, kad možemo vidjeti da ne radimo jednu stvar koja je ključna za dobro zdravlje – pružanje pravih uslova organizmu da se izliječi i održava. Mnogi će ljudi biti spremni čuti ovaj savjet tek kad je njihov problem dovoljno veliki i kad su prisiljeni promijeniti se.

Šta trebamo poduzeti da hrana bude lijek za naš organizam?

Hrana koju jedemo mora nam pružiti dovoljno proteina, ugljikohidrata i masti, te vitamina, minerala i vode. Samo visokokvalitetna, svježa, organski proizvedena hrana pružit će dovoljno ovih hranjivih sastojaka. Torte, pite, peciva, čips i slatkiši su bezvrijedna hrana. Ova hrana ne samo da šteti, već zapravo zauzima prostor hrani koja nam je potrebna da bismo bili zdravi. Imajte na umu da tijelo može funkcionisati na rafiniranim ugljikohidratima i lošim masnoćama. To su visokoenergetske namirnice. Na njima možemo neko vrijeme preživjeti prilično uspješno, ali one ne pružaju održivost i hranjive sastojke. Ne možemo obnoviti ili održavati zdravlje na nekvalitetnoj hrani.

Postoje dvije bitne nutritivne komponente koje su nam veoma potrebne. To su enzimi i gruba vlakna. Većina enzima se nalazi u svježoj, sirovoj hrani.  Enzimi kataliziraju (ubrzavaju) hemijske reakcije u našem tijelu. Enzimi u sirovoj hrani uveliko pomažu u učinkovitoj probavi i iskorištavanju hranjivih sastojaka.

Vlakna se gube tokom postupka rafiniranja. Proizvođači  uklanjaju vlakna iz naše hrane jer vjeruju da će konačni proizvod biti ukusniji i prihvatljiviji potrošaču, ali cijena koju plaćamo za uklanjanje vlakana je ogromna. Bez grubih vlakna, vrijeme tranzita u našem debelom crijevu se znatno povećava. To znači da hrana boravi mnogo sati ili dana duže nego što bi trebala. Ova  hrana truhne, a veliki dio  toksina ponovno se apsorbuje u naš organizam.

Proteini životinjskog porijekla su cjeloviti proteini. Sadrže sve esencijalne aminokiseline. Meso, piletina i riba ujedno su i jedini pouzdani izvor vitamina B12 (kobalamin). Nedostatak proteina rezultirat će niskom energijom i izdržljivošću, lošom otpornošću na infekcije, slabošću, mentalnom depresijom, sporim zacjeljivanjem rana i produženim oporavkom od bolesti. S druge strane, višak proteina je nepoželjan i dovodi do acidoze s viškom uree u tkivima. To je primarni uzrok mnogih degenerativnih bolesti, posebno upalnih stanja. Fizički i mentalni stres povećavaju našu potrebu za proteinima. Poruka je umjerenost i uravnoteženost.

Ugljikohidrati su glavna hrana za proizvodnju topline i energije u našem tijelu. Osim što im nedostaju vlakna, rafinirani ugljikohidrati (hljeb, peciva, pite i svi proizvodi iz pekare) su lišeni gotovo svih vitamina B skupine, vitamina E i minerala. Postaju neprobavljivi i bezvrijedni. Složene ugljikohidrate treba konzumirati u izobilju. To znači puno povrća i voća, po mogućnosti sirovog.  Gotovo da nema ograničenja u količini povrća koje možemo uvrstiti u svakodnevnu prehranu. Konzumacija voća također bi trebala biti mnogo veća, no neka ograničenja ipak vrijede. Otprilike 2-4 komada voća dnevno dovoljno je većini ljudi za normalno funkcionisanje probave i cijelog organizma.

Masti ili lipidi su najkoncentrovaniji izvor energije u našoj prehrani. Postoje dvije esencijalne masne kiseline koje tijelo ne može proizvesti. To su linolna kiselina i arahidonska kiselina, neophodne su za normalan rast te za zdrave  nerve, krv i arterije. Riba ima vrlo povoljan omjer lipoproteina velike gustoće i male gustoće i sadrže velik dio esencijalnih masnih kiselina. Jedno od najboljih ulja je maslinovo ulje. Ima pravu ravnotežu zasićenih i polinezasićenih masnh kiselina i trpi najmanje štete prilikom kuhanja na niskim temperaturama, ali ne smije se pregrijati. Nužno je da se ulja čuvaju na hladnom, u zatvorenoj posudi, dalje od topline i svjetlosti. Ulja brzo oksidiraju i užegnu.

Zaštitu od ove oksidacije pruža prirodni vitamin E u uljima. Neki prerađivači polinezasićenih ulja uklanjaju vitamin E tokom obrade.  Steknite naviku dinstanja, pečenja na roštilju ili kuhanja na pari bilo čega što biste normalno popržili.  Nikada nemojte podgrijavati već korišteno ulje! Nahranite svoj organizam zdravim mastima iz badema, avokada, sjemenki suncokreta i susama. Nešto masti ćete dobiti i iz ribe, sira, jaja i maslinovog ulja.

Riječ o maslacu i jajima: Lično se zalažem za uključivanje male količine putera u prehranu. Vrijedan je izvor vitamina A i prilično je siguran ako se štedljivo koristi. Margarin je umjetni proizvod koji sadrži mnogo aditiva i ne preporučuje se. Jaja su bogata holesterolom, ali sadrže i lecitin. Lecitin je sjajan biološki deterdžent sposoban emulgirati masti. Priroda je uključila lecitin u jaje kako bi se nosila s visokim sadržajem holesterola. Jaja je najbolje jesti meko kuhana ili u omletu. Kuhajući ih dok žumanjak ne postane tvrd, lecitin će se prečvrsto vezati i učiniti nedostupnim tijelu za emulgiranje holesterola.

U zaključku, ishrana modernog čovjeka treba biti jednostavna, ali učinkovita.  Naš organizam će nam biti zahvalan kad god napravimo dobar izbor za trpezarijskim stolom i odaberemo svježe voće i povrće bogato enzimima i probavnim vlaknima, umjerene količine visokokvalitetnih proteina i masti, te složene ugljikohidrate koji sporo otpuštaju šećere i obezbijeđuju nam energiju tokom cijelog dana.

Više savjeta o ishrani možete potražiti u  PZU EUROFARM-CENTAR POLIKLINIKA Sarajevo.