Ekonomski odnosi BiH i Turske mogu biti puno bolji

26.01.2011. 10:12 / Izvor: Dnevne novine SAN
Ekonomski odnosi BiH i Turske mogu biti puno bolji

Iako su BiH i Turska potpisale Sporazum o slobodnoj trgovini, kada je riječ o vanjskotrgovinskoj razmjeni, naša zemlja mnogo više uvozi nego što izvozi, a ukupna ekonomska saradnja u proteklom periodu najvećim dijelom zasnivala se na robnoj razmjeni.

(Veselin Poljašević)

Veselin Poljašević, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, za «San» kaže da vanjskotrgovinsku razmjenu traba podići na viši nivo i da su dobra prilika da se to uradi sastanci privrednika dvije države.

"Nas posebno interesira investiciono ulaganje. Naravno da Turska sa svojom ekonomijom ima više mogućnosti u razmjeni i investicijama. Upravo svi ti razgovori sa turskim zvaničnicima i privrednicima služe da bi popravljali tu situaciju. Prostora ima prije svega u drvnoj i metalskoj industriji, kao i poljoprivredi", pojašnjava Poljašević.

On smatra da će se u vremenu koje je pred nama otvoriti prostor i da će se popraviti situacija podizanjem oblika saradnje na viši nivo. A, da bi se bilateralna saradnja poboljšala potrebno je prije svega povjerenje i što više bilateralnih susreta privrednika BiH i Turske i da ljudi prepoznaju kapacitete. Poljašević tvrdi da je realan problem naše zemlje konkurentnost naših proizvoda po obimu i kvaliteti, pa su konkurentnost i investicije dvije teme o kojima se stalno razgovara i traži načina kako da se to popravi. Kemal Grebo, predsjednik Privredne komore Kantona Sarajevo, pak kaže da je bilo više prepreka za uspostavu bolje ekonomske saradnje Turske i BiH. Na primjer, nije se mogla voziti roba preko rizičnih područja, a dugo vremena nisu bili ni doneseni svi sporazumi.

Značajna ulaganja

"No, činjenica je da i pored svih napora koje su ulagale komore i vlade, ekonomski odnosi sa Turskom nisu na nivou na kojem su ukupni politički i kulturni odnosi dvije države. Kada su u pitanju strana ulaganja, Turska se sa 80 miliona eura nalazi na 11. mjestu u odnosu na druge zemlje sa svega 2,1 posto ukupnih stranih ulaganja", pojašnjava Grebo. On precizira da su najznačajnija ulaganja Turske u Zirat banku, Natron Maglaj, drvnu indrustriju, Fabriku sode Lukavac i BH Airlines.

Manji rizik

Kemal Grebo podsjeća da je BiH tek poslije rata započela veću kampanju saradnje sa Turskom. Stoga, kako kaže, nije realno očekivati da je moguće brzo ostvariti ekonomsku saradnju sa Turskom kao sa Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom sa kojima smo bili u zajedničkoj državi. Sa Turskom, kaže on, ne ide tako brzo jer često i turski privrednici žele sa što manjim rizikom ući na bh. tržište i nisu spremni za značajnija investiciona ulaganja.

"Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom sklopljen je 2002. godine, ali nije dao očekivane rezultate. Jedan od razloga bio je nedovoljna informisanost o mogućnostima saradnje na obje strane", zaključuje Grebo.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti