Oštriji zakoni za EU-tržište: Kako će se snaći proizvođači sa Balkana

Evropska unija i njen političko-administrativni aparat je donosio odluke u proizvodnim procesima privrede svojih zemalja članica koji je nerijetko izazivao buru široke javnosti, a koji su išli u smjeru zaštite okoliša, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja baziranog na savjesnom pristupu. To je podizalo cijenu rada, ali i finalnog proizvoda u konačnici. Zakonska regulativa je već odavno postala praksa, a na njihovo tržište dolaze robe iz zemalja nečlanica, koje ne baštine istu legislativu ili jednostavno ne primjenjuju je u željenu praksu.

Parlament EU je u aprilu usvojio zakon o lancima snabdjevanja koji se odnosi na sve zemlje koje svoju robu isporučuju na tržište EU i to kao pooštreni nastavak njemačkog nacionalnog zakonodavstva koji se primjenjuje od 1. januara 2023. godine. Zakon Unije će biti znatno oštriji, ali na snagu stupa 2028. godine. U Evropi pretpostavljaju da su neka zakonodavstva zemalja non-EU spora, neka fiktivna i istovremeno loše implementirana, a u Bosni i Hercegovini možda i politički paralisana. Ovakvim rješenjima će se ići obrnutim smjerom. Prvo će privrednici sami morati prilagoditi standarde, a zakonodavstva će samo potvrditi i legalizovati faktičko stanje.

"Poštivanje ESG standarda je neminovno i njihovo provođenje zahtijevaju kompanije-kupci bh. proizvoda u EU, a više od 70 posto našeg izvoza je upravo u ove zemlje. Bosna i Hercegovina je trenutno u fazi izrade niza strateških dokumenata koji se tiču održivog razvoja, te u većoj ili manjoj mjeri sadrže elemente cirkularne ekonomije koji uključuju Integrisani energetski i klimatski plan za period do 2030. godine i Strategiju i akcioni plan za okoliš 2030+, a koji će definisati ciljeve i politike okoliša u Bosni i Hercegovini do 2032. godine", smatra Ahmet Egrlić, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Ako se većina izvozno orijentisanih roba plasira na tržište Evropske unije, onda se u prilagođavanje njihovim propisima moralo krenuti još jučer. U principu, to bh. kompanije već i rade, bez obzira što se zakoni još nalaze u ranoj fazi izrade. Potvrdili su nam to iz kompanije Alternativa iz Sarajeva, proizvođača termoizolacionih panela, krovnih i fasadnih limova i metalnih elemenata za krov i fasadu, koja više od polovine svoje proizvodnje plasira na tržište EU.

Pozitivna iskustva

"Naša iskustva sa plasmanom robe u EU prethodnih godina su bila izuzetno pozitivna. Kao izvozno orijentisano preduzeće pratimo trendove razvoja na izvoznim tržištima što uključuje ESG standard i CBAM zakon. ESG standard nas u ovome trenutku još ne obavezuje na izvještaj, za razliku od CBAM zakona koji u svom probnom periodu traži kreiranje godišnjih izvještaja o CO2 emisijama prema našim kupcima. Za primjer navodimo kako smo količine nusproizvoda nastalih iz procesa proizvodnje termoizolacionih panela uspjeli svesti na apsolutno nužni minimum u protekle dvije godine, te uspostavili procedure za reciklažu tehnološkog otpada u ambalažne proizvode", kažu iz Alternative.

Kada nedostaje zakonski okvir, onda nedostaju i kontrolni mehanizmi države, pa je interesantno saznati ko vrši inspekcije proizvodnje, nadgleda i kažnjava propuste? O slučaju kompanije koju smo kontaktirali, to se uređuje po internim procesima unutar proizvodnih pogona, jer poslovanje uređuju kroz ISO 9001-2015 standard.

"Mi u tu svrhu imamo stručan i osposobljen kadar koji kontroliše ulazne repromaterijale, kontrolišu kvalitet tokom same proizvodnje, te finalnu kontrolu u vlastitim laboratorijama prije otpreme i plasmana na tržište", kažu iz Alternative.

Ipak, pojašnjavaju da su standardizaciju i znanja usvajali kroz iskustvo od samih kupaca, a koji su se interesovali ne samo za krajnji proizvod, nego i za proces izrade.

"Sve češće su nam postavljali pitanja vezana za našu ekološku i društvenu odgovornost. Najčešće su upiti pristizali u obliku anketa, a odnosili su se na uslove rada u našim postrojenjima, odnosu sa uposlenicima i dobavljačima, te naravno našem uticaju na okoliš. Moramo izdvojiti i izuzetno pozitivnu saradnju sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH koja je organizovala radionice o CBAM zakonu. Kao učesnici smo dobili odgovore koji su nam pomogli u kreiranju efektnog izvještaja za kupce", zaključuju u ovoj kompaniji.

Uspješna prilagodba novim uslovima za izvoz

Iz Komore, koja je spona između preduzeća i institucija vlasti, izdvajaju uspješnost bh. proizvođača da se brzo prilagode novim uslovima za izvoz i da se uprskos raznim poteškoćama koje dolaze mimo njihovog poslovanja, uspješno nose sa izazovima.

"Praksa kompanija koje su već implementirale neke od ESG principa je pokazala da usvajanje održive strategije može povećati reputaciju i konkurentsku prednost, kao i privući investitore, pokrenuti nove načine rada, nove procese i proizvode, što će u konačnici povećati efikasnost, otvoriti alternativna tržišta za poslovanje i privući nove kupce. S druge strane, preduzeća koja ne poštuju ESG principe mogu se naći u situaciji da neće moći ispuniti regulatorne ili ugovorne zahtjeve", konstatuje Egrlić.

Pojasnio je i detalje zakonskog okvira koji će u EU 2028. godine stupiti na snagu i bit će prekretnica za mnoge izvoznike iz zemalja nečlanica. U lokalnim medijima se komuniciralo odrednicama da ovom zakonu podliježu kompanije koje zapošljavaju 1.000 radnika i više i koji širom svijeta ostvaruju promet veći od 450 miliona eura. Naravno, ne radi se o takvim preduzećima u zemljama nečlanicama, nego onima u EU koji su uvoznici roba.

"Od 2028. će se ovaj zakon primjenjivati na kompanije sa više od 1.000 zaposlenih. U Njemačkoj, koja je najvažniji izvozni partner BiH u EU, je uslov bilo preduzeće sa 3.000 radnika i naše privrednike smo pripremali za njemački zakon o lancima nabavke", poručuje Egrlić.

Dakle, i najmanja preduzeća koja planiraju svoju robu plasirati u Uniju, će tražiti velike partnere preko kojih će distribuirati svoju robu. I usput morati razmišljati o dječjem, prisilnom radu ili ropstvu; nepoštivanju sigurnosnih standarda na radnom mjestu; uskraćivanju pristojne zarade; onečišćenju tla, vode i zraka, zagađenju bukom i prekomjernom potrošnjom vode; proizvodnjom proizvoda s dodatkom žive, upotrebom žive i živih jedinjenja i tretmana otpada žive; proizvodnji i upotrebi proizvoda postojanih organskih zagađivača. To su osnove ESG standarda.

Otkazivanje ugovora

Poznati su slučajevi otkazivanja ugovora sa nekim kompanijama u Bosni i Hercegovini u oblasti tekstila, obuće i gume. Nisu precizirani razlozi, ali je jasno da je to jedna od najmanje kumulativnih grana privrede i da su uslovi rada teški, te nisu usklađeni s budućim ESG standardima. Ali, zvanično se to ne smije navesti kao razlog, jer zakon nije stupio na snagu. Međutim, očigledno se već ozbiljno uzima u obzir.

Bosni i Hercegovini ostaju problemi sa CBAM zakonom koji je već na pragu. Od 2026. godine ili će Bosna i Hercegovina uspostaviti vlastitu naplatu trgovine emisijama karbon/ugljik-dioksida u prekograničnom prometu ili će se to plaćati stranim budžetima. O tome je Al Jazeera već detaljno pisala, a Bosna i Hercegovina i dalje u proizvodnji električne energije ima učešće prljavih izvora, te upotrebu fosilnih goriva između 60 i 70 posto. Neminovno će to poskupiti finalne proizvode.

Svakako će donošenje nacionalnih zakona biti nepopularno za lokalnu javnost, ali će slijediti faktičko stanje i dodatno puniti budžete. Hoće li se i adekvatno prazniti za socijalnu zaštitu stanovništva?