BiH prva u regionu, a Bingo i Bimal prvi BEZ GMO proizvođači

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

BiH prva u regionu, a Bingo i Bimal prvi "BEZ GMO" proizvođači

21.05.2019. 12:47 / Izvor: Akta.ba

Genetski modifikovani proizvodi od 1996. godine izazivaju pažnju kontraverze. Javnost je u tome podijeljena između onih kojih je podržavaju i koji joj se protive.

U svijetu postoji više od 120 miliona hektara soje od čega je 78 posto genetski modifikovana soja, a među tim uslovima jako je teško biti konkurentan i održati čistoću proizvodnje.

Ipak, BiH je uspjela i u aprilu 2019. godine postala prva zemlja u regionu koja je certifikovala i označila proizvode sa regionalnom oznakom kvaliteta "BEZ GMO Proizvedeno", rečeno je na današnjoj press konferenciji održanoj u Sarajevu, čiji je cilj promocija značaja BEZ GMO certifikacije i važnost označavanja poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za konkurentnost domaćih proizvođača i prehrambene industrije u Bosni i Hercegovini. 

Uspješni primjeri certifikacije u BiH su jaja robne marke Bingo i biljno ulje Bimal koje su otvorile tržište ovim označenim proizvodima u BiH i potvrdile da su joj potrošači i kvalitet na prvom mjestu,

"Kao i u našoj osnovnoj djelatnosti trgovine, tako i kada je u pitanju naša proizvodnja, osim povoljnih cijena, važno nam je da plasiramo kvalitetne i sigurne namirnice u skladu sa najvišim standardima. Želimo da našim potrošačima omogućimo siguran izbor kvalitetnih domaćih proizvoda i da sa ovim prvim iskorakom ohrabrimo ostale proizvođače da uđu u ovaj proces", izjavio je Edin Ibrahimović, izvršni direktor za biznis operacije kompanije Bingo. 

Ističe da je fokus kompanije u implementaciji standarda koji će potrošačima omogućiti kvalitetne i sigurne proizvode (HACCP, BEZ GMO proizvedeno, Halal).

"Jaja sa Bingove Farme su jedina u BiH koja su odnedavno "BEZ GMO proizvedeno", a od ranije i HACCP i Halal certificirana. Potrošačima dajemo dodatnu vrijednost i dodatno smo se educirali da to transparentno označimo kako bismo potrošačima skrenuli pažnju da takav proizvod mogu naći po istim cijenama. Jer konkurentan domaći proizvod znači konkurentnu domaću privredu", dodao je on.

Kompanija koja također osluškuje potrebe potrošača i razvoja kvalitetne proizvode je Bimal koja se još 2002. godine opredijelila za BEZ GMO proizvodnju i kako kaže Nataša Pucar, direktorica korporativnih komunikacija kompanije Bimal od toga nikada nisu odustali.

“Danas, konačno imamo priliku da i na polici jasno označimo naše BEZ GMO proizvode, te da potrošačima damo mogućnost da se opredijele za domaće BEZ GMO proizvođače, čime smo odgovorili na zahtjev 90% anketiranih građana u BiH.", navela je ona, napominjući da BiH ima veliku šansu Bosne i Hercegovine u proizvodnji BEZ GMO hrane. 

“Kao kompanija koja proizvodi ne samo ulje, već proizvodi i prerađuje sirovine za stočnu hranu jedan smo od vitalnih činioca BEZ GMO proizvodnje hrane u našoj zemlji", istakla je Pucar.

GARANCIJA KVALITETA PROIZVODNJE​​

Inače, BiH je ovim potvrdila da prati evropske trendove bez gmo proizvodnje, certifikacije i označavanja hrane, podržavajući time domaće poljoprivredne proizvođače i prehrambenu industriju, ali i istovremeno poštuje prava izbora potrošača.

"Bosna i Hercegovina je zajedno sa 14 zemalja Dunavske regije učestvovala u razvoju "BEZ GMO Standarda" za Dunavski region i prva je zemlja koja je na osnovu ovog standarda usvojila nacionalne BEZ GMO Smjernice. Ova oznaka garantuje da je cijeli proces proizvodnje kontrolisan i certifikovan BEZ GMO standardima za Dunavski region", objasnila je Jovana Đisalov, Dunav Soja.

Certifikacija BEZ GMO je garancija kvaliteta proizvodnje hrane gdje nisu korišteni genetski modifikovani sastojci ni u jednom procesu proizvodnje, niti u hrani za životinje.

"Ako su životinje hranjenje genetski modifikovanom stočnom hranom, takvi proizvodi, kao što su meso, mlijeko, jaja i drugi proizvodi nisu označeni", navela je ona. 

O važnosti uspostavljanja sistema BEZ GMO certifikacije i označavanja hrane u BiH govorio je Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH koji je istakao važnost činjenice da je BiH lider u u regionu, što je prije svega značajno zbog zdravlja domaćeg stanovništva, ali i konkurentnosti tržišta.

"Poslije tri godine zajedničkog rada možemo da promovišemo ovo dostignuće i BiH je zaista prva zemlja u regionu koja sada ima svoje proizvođače koji mogu da ponesu ovu oznaku BEZ GMO i to zaslužuje posebnu pažnju", naveo je on.

Prema njegovim riječima, to znači da potrošači sada imaju mogućnost da biraju između proizvoda koji su označeni ovim standardom. Pored prava potrošača, BiH je dostigla standard da ima certifikovana tijela koja su ovlaštena da sprovode određenu proceduru za proizvod koji može da ponese oznaku BEZ GMO.

“Regionalno i evropski gledano, naši su proizvođači postali konkurentniji, dobijaju mogućnost izvoza ovih proizvoda na druga razvijena tržišta, tako da smo na dobrom putu da uz uspostavljen sistem, pravila i institucije uskoro imamo takvih proizvoda više", istakao je Šarović.

Ministarstvo poljoprivrede Republike Srpske je također dalo veliki doprinos aktivnostia na donošenju i implementaciji Smjernica za označavanje hrane BEZ GMO i od samog početka je uključena u projekat Dunav Soja koji je podrazumijevao proizvodnju genetski nemodifikovane soje na području RS.

Boris Pašalić, ministar poljoprivrede Republike Srpske  izjavio je da ovaj projekat primjer da su sve institucije koje su uključene u poljoprivredu odradile svoj posao.

"Zahvaljujući tome danas se možemo ponositi činjenicom da BiH zaista prva zemlja u regionu koja je usvojila ove standarde. Razvoju genetski nemodifikovane hrane značajan doprinos smo dali i kroz mjere podsticaja, gdje su proizvođači koji su bili uključeni u projekat Dunav Soja dobijali dodatnih 15 posto od prosječne tržišne cijene, a najviše 10.000 KM po korisniku", izjavio je Pašalić.

DOBAR MODEL SARADNJE

Kako je kazao, to je rezultiralo povećanjem proizvodnje soje koje ima više od 4.000. hektara te su nastavili sa dobrom podsticajnom politikom za svakog proizvođača koji proizvodi nemodifikovanu soju, kao i za predaju količina i nabavku mehanizacije. 

"Dakle zakoni u Republici Srpskoj ne dopuštaju uzgoj genetski modifikovane soje", naglasio je Pašalić, dodajući da je ovo dobar model kako institucije mogu sarađivati i dalje unapređivati ovu oblast.

Marko Beus, ispred Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva izjavio je kako BIH proizvodi oko 20.000 tona soje godišnje, što je skoro tri puta više nego u posljednjih pet godina, od kada i Ministarstvo sarađuje sa Dunav Soja udruženjem. 

"Ipak to nije dovoljno. Potrebe u BiH su 5 puta veće od naše proizvodnje, što znači da BiH kao i cijela Evropa uvozi GM soju i sačmu iz Brazila i Argentine. Ova soja se uvozi zato što je jeftinija. Poznato da je u Evropi i kod nas čak 85% životinja se hrani ovom GMO sojom svaki dan", naglasio Beus.

Rješenje u većoj proizvodi bez GMO soje vidi u tome da se supstiuira uvoz GMO sojine sačme i da se označe proizvodi od životinja koji su hranjeni BEZ GMO sojom.

Džemil Hajrić, direktor Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine izjavio je da je donošenjem standarda i Smjernica za certificiranje hrane oznakom „bez GMO" Agencija za sigurnost hrane BiH otvorila mogućnost domaćim proizvođačima da daju dodatnu vrijednost svojim proizvodima na domaćem i regionalnom tržištu.

"Preuzete smjernice i standarde nastojali smo potpuno implementirati u BiH. Rezultat toga je da danas imamo dvije vrste smjernica koje regulišu način proizvode i način kontrole proizvodnje onih proizvoda koji se označavaju BEZ GMO-a, dok je druga vrsta smjernica usmjerena na način označavanja takvih proizvoda", rekao je Hajrić.

Zaključeno je da je BEZ GMO rješenje da se pomogne proizvođačima i svima onima koji se opredijele da koriste domaću nemodifikovanu sirovinu. Time se čuva domaća proizvodnja, a potrošačima daje mogućnost da biraju.

S.B.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Ostale vijesti iz rubrike

Vijesti