Administrativne pristojbe povećane, a usluga još gora

Bh. gospodarstvenici već su zatražili reviziju novog izmijenjenog i dopunjenog Zakona o administrativnim pristojbama u BiH, s kojim su se iste povećale za 50 ili 100 posto. Upozorili su kako to ozbiljno utječe na njihovu konkurentnost, a moglo bi i dovesti do zatvaranja velikog broja tvrtki.

U našoj zemlji jednom poduzeću potrebno je previše dozvola, potvrda i uvjerenja, a za sve se mora platiti pristojba. Kako nam je kazao Tomislav Majić, predsjednik Udruženja za poduzetništvo i posao LiNK, odluke o povećanjima iznosa pristojbi se donose obično bez predstavnika poduzetničkih struktura, što prema njemu nije normalno.

Nameti se udvostruče, dodaje Majić, pa se i oni koji opstaju - “uguše”. Stoga, i pad gospodarskih aktivnosti je evidentiran jer su opterećenja prevelika, i još, kompanije nisu konkurentne na domaćem tržištu, a kamoli negdje drugo. U gradu gdje je broj stanovnika pet puta manji sve pristojbe i doprinosi su znatno veći. Kako naglašava naš sugovornik, pojedini nameti su u Mostaru dvostruko, trostruko ili četiri puta viši u usporedbi s glavnim gradom u BiH.

"Bez ikakvih jamstava i refundacija, poduzetnici mjesečno moraju izdvojiti na tisuće maraka. (…) Kvalitetne usluge praktički nema, a plaća se trostruko", smatra Majić. On tvrdi kako je nejednak odnos prema privatnom i javnom sektoru. Naplatu državni sudovi realiziraju relativno brzo, a poduzetnik, kada ima svoje probleme u tehničkom i trgovačkom smislu, nikad mu na red ne dođe predmet na naplatu. Napomenuo je statističke podatke koji kazuju da je u 2012. ugašeno više od pet tisuća poduzeća, odnosno društava s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) te da se u našoj zemlji izgubilo 90 tisuća radnih mjesta. "Što više vlasti govore o potpori, tako sve više stvaraju gore poslovno okruženje, a tvrtke se gase", zaključuje Majić. 

Prema riječima načelnika Odjela za komunikacije Uprave za neizravno oporezivanje BiH (UNO BiH) Ratka Kovačevića, još nema službenih podataka koliko je u prošloj godini u Upravi pribavljeno novca po osnovi raznih pristojbi. No, u 2011. godini je pribavljeno 8,1 milijun maraka, a budući da su se pristojbe plaćale u istom iznosu kao i prije, takva će brojka biti slična i u 2012.

"Prema projekcijama, veći se prihodi od pristojbi mogu očekivati u 2013. godini", kazao je Kovačević koji objašnjava kako je riječ o pristojbama koje UNO BiH mora naplatiti u skladu sa Zakonom o administrativnim pristojbama u BiH te da u ovoj instituciji nemaju utjecaja na reguliranje cijene istih. Kovačević ističe da se naplaćuju pristojbe na rješavanje postupaka i procedure, trošarinske markice iz djelokruga rada Zakona te pristojbe tenderske dokumentacije te da je problem što one nisu prihodi za UNO BiH.

Podsjetimo, izaslanici Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH većinom glasova i po hitnom postupku usvojili su u prosincu prošle godine Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o administrativnim pristojbama te je odlučeno da se isti primjenjuje od 1. siječnja ove godine. Pojedine pristojbe na spise i radnje u postupku neizravnog oporezivanja zamijenile su se te poskupjele za 50 ili 100 posto.

Pristojbe trostruko povećane Za zahtjeve, zamolbe, prijedloge, prijave i podneske iznos pristojbe od dosadašnjih pet maraka zamijenjen je s 10 maraka. Za carinsku prijavu kojom se roba prijavljuje za odobreno postupanje sada se plaća 20 maraka, umjesto dosadašnjih 5, a za carinsku prijavu kojom se roba prijavljuje za carinski postupak izvoza i ponovnog uvoza kojom se razrađuje carinski postupak s ekonomskim učinkom 10 maraka umjesto 5 maraka. Za ostala uvjerenja i potvrde u postupku neizravnog oporezivanja treba se izdvojiti 20 maraka umjesto dosadašnjih 10.