Potrebna što ažurnija digitalizacija javne uprave

Vjekoslav Vuković ima dvadesetgodišnje iskustvo u državnom sektoru, između ostalih na funkciji pomoćnika ministra sigurnosti BiH. Trenutno obnaša funkciju dopredsjednika Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine. Bio je sudionik velikog broja domaćih i međunarodnih Konferencija, prošao veliki broj dodatnih edukacija te je autor mnogobrojnih znanstvenih i stručnih  radova. Trenutno je i član odbora direktora Eurokomore.

Tokom svoje karijere ste se bavili izazovima javnog sektora. Zagovornik ste i brze komunikacije i neminovnog razvoja AI koncepta. Zastupajući kompanije u sklopu VTK BiH, a koje se nalaze i u inostranstvu, da li možete ocijeniti u kojoj mjeri bosanskohercegovački digitalni kapacitet zaostaje za brzinom sa Zapada?

Ne smijemo zaboraviti da umjetna inteligencija i sama tehnologizacija i njeni alati imaju veliki potencijal za dobrobit društvene zajednice, ali i jednak potencijal za njeno uništenje. Kako bismo pronašli balans između dobroga i lošega u korištenju ovih tehnologija, brzine prijenosa informacija odnosno puštanja suvremenih tehnoloških rješenja u naš svakodnevni život, moramo jasno izgraditi stroge standarde i procedure odnosno politike i strategije razvoja ovih tehnologija, verificiranje alata koje ista koristi, a koji su u izravnoj potpori donošenja određenih odluka. Dakle, uključiti sve prednosti čovjeka kao „stvoritelja“ umjetne inteligencije kao što su voljni moment, empatija, kreativnost, prilagodljivost u jedan domen Cyber sigurnost.

Samo u ovakvim postulatima možemo pronaći elemente za izgradnju pozitivnog poslovnog ambijenta, olakšati poslovanje gospodarstvu, smanjiti njihove troškove, povećati transparentnost te u konačnici učiniti razinu konkurentnosti našeg proizvoda većom.

Prema posljednjim podacima, IKT sektor je u protekloj godini ostvario prihod od  2.8 mlrd KM od prodaje, što iznosi 4,40% od ukupnog prihoda od prodaje u BiH koji iznosi oko 67 mlrd KM. Sektor IKT-a sudjeluje sa nešto malo manje od 9% od ukupnog BDP te je broj zaposlenih oko 15.000 ili 2% od ukupnog broja zaposlenih u BiH. Ako znamo da je ukupan broj poduzeća u BiH 32.292, a da je od toga broj IKT kompanija 1.168, što je 3,62% od ukupnog broja poduzeća u BiH.

U narednim godinama, a od 2020. godine, Europska unija kroz svoje fondove planira za razvoj digitalne infrastrukture usmjeriti gotovo 50 milijardi eura, što može biti prilika i za Bosnu i Hercegovinu.

Prema Vašem mišljenju, šta je najbolje rješenje za smanjenje digitalnog jaza izmedju javnog i privatnog sektora? Koje su Vaše preporuke vlastima za uskladjivanje zakonodavstva s potrebama tržišta u cilju brže digitalizacije? 

Jedan od adekvatnih načina smanjenja jaza je što žurnija digitalizacija javne uprave a koja očito to ne želi, jer se cjelokupna državna služba bavi nekom “politikom”, zaboravljajući pri tome da  tehnologija ima vrlo znakovitu osobinu, neutralna je, svi je trebaju, a posebno da bi bili u korak s vremenom.

Smanjenje troškova je u smanjenju i nepotrebne i nekompetentne radne snage. Ovdje se radi o principu interoperabilnosti, ne samo tehnološke nego institucionalne jer ukoliko jedna institucija ili privatni sektor može naprijed a javna uprava ga u tome ne prati, imamo ponovo nepremostivi jaz.

Online platforme za pristup i slanje dokumenata, digitalna kulturna baština kao dio turističke ponude… Potrebno je naučiti ljude o postojanju digitalne kulture. Ovdje se radi o osuvremenjavanju kulture  i integriteta poslovanja, jer ovakva suvremena tehnologizacija ne dopušta nejasna pravila i „špekulativni“ ili „favorizirani“ prostor za pojedince, nego otvara put jednakosti temeljen na kompetencijama i konkurentnosti.

U kojim oblastima bi privatni sektor, s kojim imate najviše doticaja, bi profitirao od digitalizacije i na koji način? Šta Vam kažu predstavnici kompanija?

Kad je riječ o privatnom sektoru ono što povećava produktivnost, brzinu poslovanja i smanjenje barijera je prvi korak ka digitalizaciji, dakle ne možemo istaći posebno bilo koji sektor, no industrijski pa čak i uslužni. Podsjetimo se npr. Booking.com-a, u principu dolazi do razvoja novih poslovnih modela upravljanja bussinesom. U 5G sustavu film se s Youtuba skida za 1 sekundu, dakle ulazimo u svijet autonomnih vozila, Internet of things, medicine i operacija putem internet mreže na daljinu i sl.

Ovo ne čeka nego ide dalje i traži povoljna područja za razvoj.

Koji su aspekti digitalizacije najvažniji u unapređenju konkurentnosti bh. tržišta?

Mislim kada je riječ o aspektima digitalizacije moramo poraditi na podizanju svijesti šta ona zapravo čini, kao digitalizacija i digitalna transformacija ovisno u dubini po kojoj želimo uvesti istu. Sve skupa povećava transparentnost, izbjegava favoriziranja te u konačnici dovodi i do konkurentnosti. Ljudima se moraju razbiti predrasude kako bi stekli povjerenje u digitalni svijet. Dakle, moramo naći balans između političke volje, gospodarskog razvoja i digitalne transformacije.

Godišnje VTK BiH raspolaže s oko 8 (osam) miliona KM, a najvažnija djelatnost Komore je zastupanje interesa bh. kompanija u zemlji i inostranstvu. Na koji način bi digitalizacija, prema Vašem mišljenju, smanjila trenutne troškove?

Već smo gore naveli da se u digitalnom svijetu cijena svih usluga smanjuje, pa tako i VTK sada radi na vlastitoj digitalizaciji kako bi u realnom vremenu sve veći broj usluga pružili gospodarstvenicima i svakako po daleko nižim cijenama, a ostalim sudonicima olakšali poslovanje.