Vlada RS-a još bez stava zakonu o ispitivanju porijekla imovine

Vlada Republike Srpske još nije dala "zeleno svjetlo" na Nacrt zakona o ispitivanju porijekla imovine u Republici Srpskoj (RS), koji predviđa da sva imovina za koju ne postoji zakonski osnov sticanja, predstavlja imovinu koja treba biti vraćena RS-u. Zakon je predložila Srpska demokratska stranka (SDS), a u Narodnu skupštinu RS-a uputio šef Kluba poslanika te stranke Vukota Govedarica.

"Vlada je ostavila otvorenim da definiše stav i bit će potrebna još jedna sjednica za to", rekao je danas ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS-a Petar Đokić ističući da je i Sekretarijat zakonodavstvo dao određene primjedbe na ovaj zakon, zbog čega je potrebna dodatna analiza. SDS-ov zakon trebao bi biti razmatran na sjednici entitetskog parlamenta zakazanoj za 29. januar, ali prethodno treba da dobije saglasnost i Vlade, ali i skupštinskih nadležnih odbora.

Ministar Đokić iznosi lično mišljenje da RS-u treba ovaj zakon, ali i napominje da taj entitet ima usvojen Zakon o oduzimanju nelegalno stečene imovine te da se po njemu radi o slučaju Dario Brkić i još nekim. Tvrdi da to što postoje primjedbe na ovaj SDS-ov zakon, ne znači da su protiv njegovog usvajanja, mada zastupa stav da bi ovakav jedan zakon trebalo da bude "rezultat političkog konsenzusa i rada više političkih stranaka, a ne jedne partije“.

"Prvi sam za to da budem na listi onih kojima će se ispitati imovina, neka se ispita imovina svakog političara, privrednika i malog i velikog, a znamo kako se sticala imovina u nekim od preduzeća od 1992. Ovo pitanje treba zakonski regulirati, ali ono ne treba da bude proizvod bilo kakve stranačke politike ili utjecaja, već od interesa za RS, kojim bi ona razriješila jedno osjetljivo pitanje koje se pominje kao otvoreno više decenija", kazao je Đokić na pres-konferenciji u Banjoj Luci.

Tvrdi da mnogi koji su pročitali ovaj zakon, smatraju da ima "nedostataka", ali da u Vladi postoji spremnost da se jedan takav zakon usvoji, jer je i ranije bilo sličnih ideja za njegovo donošenje. Nacrt ovog zakona se odnosi na imovinu stečenu poslije 1. aprila 1992.godine, od kada više nije mogao da vrijedi zakon o ispitivanju imovine, koji je postojao u nekadašnjoj Jugoslaviji i tiče se imovinskog cenzusa od 500.000 KM, na dan sticanja imovine.

Iz SDS-a su raniji obrazložili da se Zakon o ispitivanju porijekla imovine u RS-u odnosi, prije svega, na zvaničnike, sve nosioce političkih funkcija, bez obzira na kojem su nivou vlasti, a koji su te funkcije vršili od 1. januara 1992.godine.  Obuhvata sve funkcionere koji su državljani RS-a. Nadležnost za provođenje zakona odnosi se na Poresku upravu RS-a, koja će, ako se usvoji zakon, formirati posebnu jedinicu nadležnu za ova pitanja, a koja će voditi finansijsku istragu radi utvrđivanja porijekla imovine.

Istraga se pokreće po službenoj dužnosti, po prijavama građana ili svake godine za sve nosioce najviših državnih i javnih funkcija, koji su dužni da dostave podatke o svojoj imovini, bez obzira na to da li je ona uvećana ili umanjena. Poreska uprava RS-a bi, u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja zakona, morala ispitati porijeklo imovine svakog predsjednika parlamentrane političke stranke, vodećeg političkog, javnog, sudskog, izvršnog i zakonodavnog funkcionera u RS-u. Iz SDS-a su ranije tvrdili da će ovaj zakon - nepošteni dočekati sa strepnjom, a pošteni će biti mirni.