Malo promocije - puno problema: Zbog inspekcija firme ne žele medijsku pažnju

U našoj zemlji, podjednako u oba entiteta, postoje firme koje rade jako dobar posao kada je ekonomija naše države u pitanju, ali kada se istim pruži prilika da putem određenog medija predstave rezultate svog poslovnog uspjeha, dolazi do otpora direktora ili predstavnika tih kompanija, jer kažu nemaju "dobro" iskustvo sa oglašavanjem.

Situacija je takva, a potvrdili su nam iz kompanija, da nakon svakog medijskog istupa pojedini dobiju inspekciju "za vrat" kako oni kažu. Kako smo mogli primjetiti uglavnom su to firme izvozno orjentisane.

Federalnoj upravi za inspekcijske poslove Sarajevo poslali smo upit, koji se odnosio na to da li u svom segmentu rada koriste medije kao sredstvo pronalaženja i provjere pojedinih kompanija u BiH.

U svojim odgovorima su kazali da inspekcije ne koriste medije kao sredstvo za pronalaženje subjekata nadzora koje će nadzirati, pogotovo ne stavljaju "pod  lupu" uspješne poslovne subjekte koji publikuju svoje poslovne rezultate kako bih ih kontrolisali da bi im našli neku nepravilnost i slično.

"Za odabir subjekta/kata nadzora, radi se procjena rizika na temelju koje se određuje  nivo  i  dinamika nadzora, u ovisnosti da li se radi o subjektima koji  prema  vrsti  poslovne  djelatnosti  spadaju  u  visoko rizične, gdje posljedice u slučajevima nepoštivanja i neusklađenosti poslovnih procesa sa zakonom  mogu  prouzrokovati  i  biti  opasne  po  život i zdravlje ljudi i životinja, te okoliš i materijalna sredstva“, rekli su iz Uprave za Akta.ba.

RAST DRUŠTVENE DISCIPLINE

Navode da se takvi subjekti, kod izrade planova i programa, od strane Inspektorata i federalnih inspektora u sastavu FUZIP-a stavljaju u hijerarhiji prioriteta na prvo mjesto.

"Kod ovakvih subjekata nadzori se obavljaju kontinuirano, po potrebi i putem multidisciplinarnih inspekcijskih timova, u kom slučaju se radi o tzv. kompleksnim - sveubuhvatnim inspekcijskim nadzorima. U ovisnosti od stepena nepravilnosti koje inspektor utvrdi u nadzoru, zavisi koju će odluku donijeti, dakle da li će izdati rješenje i naložiti adekvatnu upravnu mjeru ili će, pokrenuti prekršajni postupak izdavanjem prekršajnog naloga ili zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka sudu", naglašavaju.

Ciljevi  koje Federalna uprava nastoji postići kako kažu su rast društvene discipline u  primjeni  propisa,  kao  i rast svijesti kod subjekata nadzora o potrebi poštivanja  propisa,  pravila i procedura kojima je/su regulisana privredna oblast kojom se subjekt bavi.

Una Bejtović, direktorica marketinške agencije Bejtovic Communications kazala nam je da razumije da neke kompanije povezuju dolazak inspekcije sa određenim komunikacijskim aktivnostima, kada su postale “vidljivije”, no, ipak misli da je komunikacija bolja od bilo kakvog zatvaranja vrata prema javnosti.

"Osnovni princip odnosa s javnošću transparentnost i dvosmjerna komunikacija. Osim toga, kad se kompanija ne postavi kao izvor tačnih i pouzdanih informacija, počinju špekulacije koje su često korak do kriznog komuniciranja. Također, iako su većinom kompanije izvozno orijentirane, zanemaruju činjenicu da se u svakodnevnom poslovanju mogu dogoditi nepredviđene stvari kao što je požar, povrede na radu, čak i smrt,  u kojima takva kompanija postaje predmet interesovanja i medija i javnosti. Tada je puno teže uspostaviti odnose i adekvatno se iskomunicirati javnosti, ukoliko to niste već radili u kontinuitetu", pojašnjava Bejtović.

Na pitanje šta ove kompanije "skrivaju" pa izbjegavaju medijsko izlaganje, kaže da neki menadžeri jednostavno ne razumiju da je dio njihove pozicije koju obavljaju i komunikacija sa ciljnim javnostima. Taj dio odgovornosti se također treba preuzeti sa menadžerskom funkcijom.

"Kada vas ljudi upoznaju, znaju šta vaša kompanija radi, na koji način društveno odgovorno djelujete, onda je i razumijevanje i povjerenje javnosti veće, a vi imate manje problema. Mislim da je često i strah od javnog nastupa i nedostatak prezentacijskih vještina vodećih ljudi u kompanijama razlog za izbjegavanje eksponiranja. No, i to se može riješiti kvalitetnim treningom i zadovoljstvo mi je u tom smislu pomoći sposobnim menadžerima da svoje vještine i znanje podignu na novu razinu savladavajući upravo prezentacijske vještine", kaže Bejtović.

NEKOMUNIKACIJA MAČ SA DVIJE OŠTRICE

Ovakvim ponašanjem kompanija javnost ostaje uskraćena za dobru informaciju, ali inspekcija ipak napuni kasu - da li to znači da je dobar marketing mač sa dvije oštrice, Bejtović misli da je kontraproduktivno stavljati znak jednakosti između te dvije stvari.

"Kvalitetna i profesionalna komunikacija bilo koje kompanije sa njenim ciljnim javnostima uvijek ima smisla. Kao i svemu, treba naći mjeru, prave kanale, alate, prave poruke. Nije svaka kompanija za reklamiranje na svim medijima, za velike kampanje. Ali, to ne znači da ne treba komunicirati sa svojom lokalnom zajednicom i drugim interesnim sferama. Međutim, neko se tome treba posvetiti i taj segment prepustiti profesionalcima, koji će znati odrediti mjeru u dogovoru sa klijentom i svim okolnostima poslovanja", govori ona.

Pored inspekcije mnoga udruženja i projekti kontaktiraju uspješne kompanije sa zahtjevima za donacije i sponzorstva što također može biti opterećujuće i prevazilaziti kapacitete određene kompanije da na takve zahtjeve odgovori.

Bejtović kaže da je i tu potrebno uspostaviti sistem za društveno-odgovorno poslovanje, imati neki ciklični proces kad se primaju prijave i slično, te pokazati i želju i volju da se pomogne, ali kroz neki organiziran i smislen način.

Kroz svoj dugogodišnji rad u i sa raznim medijima kaže da je bilo slučajeva gdje se jako odugovlačila strateška komunikacijska aktivnost, a onda je ta kompanija imala i nekih naznaka da uđe u krizno komuniciranje, upravo zbog nedostatka informacija u medijskoj sferi o svim aspektima poslovanja te kompanije.

"Zbog toga bih iz ugla komunikatora radije rekla da je nekomunikacija uvijek mač sa dvije oštrice", kazala je Bejtović.

Adis Hasaković, direktor agencije Media Content Management kaže da uspješne poslovne priče motiviraju ljude, kako one koji su izvan kompanija, kupce i korisnike usluga, tako i uposlenike.

"Sadržaji koji se kreiraju utiču na stavove koji se formiraju u javnosti, a sve skupa doprinosi jačanju pozicije kompanije kako u javnom prostoru, tako i na tržištu. Na taj način se povećava vrijednost brenda koji se komunicira. Naravno, to je proces. Odnosi s javnošću su bitan segment poslovanja, pa tako i edukacije prije svega menadžmenta, ali i svih uposlenika. Raduje činjenica da je sve više kompanija koje investiraju u odnose s javnošću. Pamtimo vrijeme kada to i nije bila tako česta pojava. Nadamo se da ćemo u budućnosti ovaj segment poslovanja kod većine kompanija imati riješen na jedan sistemski način", rekao je Hasaković.

I.M.