Teslić i Vitez u projektu uspostave sistema daljinskih grijanja kroz JPP

Činjenica da u nekoj urbanoj sredini ne postoji sistem daljinskog grijanja, jasno ukazuje na intenzivno zagađivanje zraka, pogotovo u zimskim mjesecima, a najviše od pojedinačnih ložišta, posebno korištenjem uglja i ogrjevnog drveta.

Osim toga, prisutni su i problemi kao što su skladištenje drva na javnim površinama, uključujući zelene površine, velike količine pepela u kontejnerima zbog kojih često dolazi do zapaljenja, nizak nivo udobnosti stanovanja i visoke potrošnje ogrjevnog drveta što utiče na iscrpljivanje šumskih resursa i razvoj crnog tržišta.

Ovaj problem se dobrim dijelom može riješiti korištenjem obnovljivih izvora energije i razvojem sistema daljinskih grijanja.

Nekoliko gradova u BiH već koristi potencijal obnovljivih izvora energije za potrebe sistema daljinskog grijanja. Postoji velika mogućnost da se ovaj trend nastavi i u drugim gradovima, naročito u mjestima sa visokim potencijalom OIE. Broj toplana koje koriste OIE povećava se iz godine u godinu što uzrokuje i promjenu cijena energenata na tržištu.

Upravo se jedan takav projekt, a koji se implementira po principu javno – privatnog partnerstva, sprovodi u Općini Vitez i Opštini Teslić.

USKORO TENDERSKA DOKUMENTACIJA

Benjamin Čekić iz kompanije Ceteor koja je uradila studiju slučaja i analizu projektne dokumentacije, kazao je u svojoj prezentaciju na nedavno održanoj konferenciji RENEXPO 2019., da je ovaj projekat trenutno u fazi finalizacije studija izvodljivosti, okolinske i socijalne, nakon čega treba da slijedi priprema tenderske dokumentacije, zatim odabir privatnog partnera nakon čega slijedi potpisivanje ugovora i realizacija samog projekta.

"Opština Teslić i Općina Vitez su za ovaj projekat zatražile podršku EBRD-a za pripremu tehničke dokumentacije za implementaciju projekta daljinskog grijanja, što su oni i podržali. Nakon preliminarnih analiza i procjene EBRD je odlučio da pruži asistenciju općinama kroz izradu studije izvodljivosti, okolinske i socijalne studije. Ono što slijedi jeste izrada ugovora JPP i tenderske dokumentacije. Implementacijom ovog projekta postižu se mnogi benefiti, od toplotnog komfora  za građane do sigurnog snabdijevanja toplotnom energijom ali i mnoge druge prednosti. Ujedno se realizuju i strateški ciljevi Općina korištenjem obnovljivih izvora energije", rekao je Čekić.

Kroz Studiju je predviđeno da se za grijanje koristi biomasa, u obliku drvne sječke niže kvalitete, u oba mjesta.

Prvi koraci koji su se morali poduzeti, a da bi se odredili potrebni kapacitet daljinskog grijanja, jeste izrada tipologije svih zgrada. Na osnovu energijskih audita su odredili toplotne potrebe svih objekata u zonama planiranim za priključenje grijanja.

"U Tesliću su nešto jednoobrazniji objekti za razliku od Viteza. Riječ je o niskim zgradama kolektivnog stanovanja što za posljedicu ima nižu gustinu toplotnih potreba, ali imamo povoljan raspored objekat u urbanim zonama", kaže on.

Potencijalni konzum u Vitezu je oko 200.000 m2 a u Tesliću 240.000 m2.

Čekić pojašnjava da se ogromni potencijal vidi u zgradama kolektivnog stanovanja u obje sredine. U prvoj fazi razvoja mreže trebalo bi da bude obuhvaćeno što više zgrada i Općine bi trebale sve zgrade u svom vlasništvu prikopčaju na mrežu, čime bi dale na atraktivnosti projekta i osigurale siguran početni konzum za privatnog partnera“, kazao je.

Za ovaj projekat je vršeno i anketiranje lokalnog stanovništva, koje je pokazalo snažan interes za realizacijom jednog ovakvog projekta.

"Mi smo ponudili jedinstveno rješenje sa dispozicijom sekundarne vrelovodne mreže i predvidjeli smo lokacije za postojenja  u obje općine. Mreža je sa velikim toplotnim podstanicama raspoređenim po sredinama, i mjerilima potrošnje energije ispred svakog potrošaća. U Tesliću je planirana izgradnja kotlovnice kapaciteta 20 MW, naš prijedlog je da se to realizuje kroz 2 kotla od po 8 MW na drvnu sječku i jednog kotla od 4MW na lož ulje koji bi služio ka rezervni kotao u slučaju kvara ili tome sl.  U Vitezu je planirana kotlovnica kapaciteta od 16 MW. U slučaju kvara rezervni kotao bi koristio prirodni gas", govori Čekić.

INTERES ZAJEDNICE I INVESTITORA

S obzirom da Opština Teslić nema uspostavljen sistem daljinskog grijanja, strateško opredjeljenje Opštine je rješavanje problema grijanja gradskog područja Opštine. Čekić pojašnjava da je cilj ovog projekta dati prijedlog sistema daljinskog grijanja na biomasu gradskog područja opštine Teslić koji će uz mjere za poboljšanje energijske efikasnosti objekata obuhvaćenih sistemom daljinskog grijanja, osigurati održivost sistema daljinskog grijanja, smanjenje gubitaka i toplotni komfor.

"Procijenjeno je da su toplotne potrebe urbanog dijela opštine Teslić oko 34.900 MWh/god za šta je potreban maksimalni kapacitet kotlova od oko 23 MW.  Ukupna grijana površina iznosi oko 240.000 m2 što buduće daljinsko grijanje svrstava u daljinska grijanja srednje veličine u BiH. U strukturi konzuma dominiraju stambene zgrade kolektivnog stanovanja, oko 2/3 konzuma", kaže.

Ukupna kapitalna ulaganja za projekt u Tesliću iznosit će 15.476.230 KM + PDV .

Jedan ovakav sistem koji je green field investicija jako je interesantan privatnim partnerima jer interna stopa povrata je blizu 15 posto u periodu od oko 9 godina. A ukoliko bi općine bile spremne i u mogućnosti da pokriju dio investicije u mrežu od oko 50-60 posto tarifa cijene grijanja za građane bi time postala niža za 10 do 15 KM po 1MWh.

S obzirom da privatni partnerti preferiraju tarifu koja ima fiksni dio, što znači zagarantovani prihod ovaj projekat upravo to i ima.

U Vitezu je postojao sistem daljnskog grijanja koji je radio sve do 90 – tih godina, ali većina te mreže danas nije iskoristiva te je time investicija veća. Ukupna kapitalna ulaganja sa planiranom implementacijom u tri faze iznose 12.329.000 KM + PDV, ne uključujući troškove unutrašnjih instalacija grijanja razvod instalacija u stanu ili kući.

Kapitalni troškovi u kotlove čine 60 posto od ukupne investicije, izgradnja mreže daljinskog grijanja čine 31 posto investicije, dok ostali prateći troškovi iznose 9 posto.

Izgradnja daljinskog grijanja u Vitezu predviđeno je da se vrši fazno u periodu od pet godina.

U studiji izvodljivosti analizirane su tri tarife. Prva korištena tarifa u analizi iznosi 118,00 KM/MWh + PDV kao prosječna cijena za fizička i pravna lica, na bazi mjesečne naplate.

"Ova tarifa je izračunata na bazi očekivane interne stope povrata od IRR=15 posto, navedeni iznos IRR-a predstavlja nivo profitabilnosti projekta daljinskog grijanja u BiH koji je prihvatljiv za privatne investitore. Kako bi troškovi usluge daljinskog grijanja bili prihvatljiviji za korisnika, analizirana je opcija sa učešćem Općine u finansiranju dijela mreže u iznosu od 2 miliona KM. U tom slučaju bi tarifa iznosila 109,00 KM/MWh + PDV, a projekat bi bio dovoljno atraktivan za potencijalnog privatnog partnera jer bi IRR iznosio 15 posto", pojasnio je Čekić.

Daljinsko grijanje u Bosni i Hercegovini je na vrhu prioriteta svih strateških dokumenata, ali situacija u ovom sektoru je dosta kompleksna. Mnogi sistemi daljinskih grijanja su zastarjeli i zahtijevaju značajna ulaganja, projekti kao što su ovi otvaraju neke nove mogućnosti za razvoj ovog sektora.

I.M.