Ulazak Hrvatske u EU: Hercegovina strahuje od blokade

08.02.2013 |

Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA

Izvor: Dnevni list

Ulazak Hrvatske u EU: Hercegovina strahuje od blokade

Unatoč trudu nadležnih institucija poljoprivredni proizvođači opravdano strahuju od ostvarivanja crnih slutnji o blokadi Hercegovine od 1. srpnja ove godine kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije.

Unatoč trudu nadležnih institucija poljoprivredni proizvođači opravdano strahuju od ostvarivanja crnih slutnji o blokadi Hercegovine od 1. srpnja ove godine kada Hrvatska postane punopravna članica Europske unije. Naime, radovi na Graničnom prijelazu Bijača, jednom od dva preko kojih će se moći izvoziti roba biljnog i životinjskog podrijetla u Hrvatsku, kasnili su predugo tako da je sve manje šanse kako će isti postati operativan danom ulaska RH u Uniju, piše Dnevni list. No, direktor Uprave za neizravno oporezivanje Miro Džakula jučer je nakon konferencije čelnih ljudi carina i graničnih policija BiH, Hrvatske i Srbije izrazio nadu kako će se nadljudskim naporima ipak uspjeti ispoštovati ovaj rok, no upozorio je kako su neki drugi koji su trebali ranije završiti te poslove propustili rokove i sada je situacija takva kakva jest.

"Vjerujte da radimo i nadljudskim naporima kako bismo stigli sve ono što je pred nama", kazao je.

To nije pitanje samo UNO-a, već svih nas u BiH i to nas mora dići na veću razinu u smislu odgovornosti i organiziranosti, pojasnio je Džakula, obećavši kako je UNO spreman raditi i u tri smjene zajedno s izvođačima radova na pripremi graničnih prijelaza. Ipak, u ovom trenutku radovi na samom prijelazu još nisu ni započeli, a razlog je kašnjenje projektne dokumentacije na kojoj je radio Institut za građevinarstvo Hrvatske (IGH), piše Dnevni list. 

Javni natječaj za izvođača radova okončan je 4. veljače, a kako Dnevni list saznaje, za posao vrijedan oko 6 milijuna maraka stiglo je čak osam ponuda. No, ostaje upitno hoće li izvođač, tko god to bio, uspjeti dovršiti posao do srpnja, iako iz UNO-a navode kako će se od kompanije koja dobije posao tražiti uprezanje svih resursa kako bi se do ulaska Hrvatske u Uniju stvorili, ako ništa, minimalni uvjeti za funkcioniranje prijelaza. Međutim, da će to biti veliki izazov, pokazuje primjer Graničnog prijelaza Gradiška, drugog predviđenog za izvoz roba koje zahtijevaju poseban inspekcijski nadzor, na kojem se, za razliku od Bijače, ne treba mnogo raditi, a koji će biti operativan u lipnju, piše Dnevni list. 

Naime, Džakula je rekao da su po pitanju sadašnjeg Graničnog prijelaza u Gradišci usuglasili s načelnikom te općine Zoranom Latinovićem i općinskom administracijom sve što treba uraditi kada je u pitanju protok roba i ljudi na tom prijelazu.

"U fazi je izrada projekta i 15. lipnja bit ćemo u mogućnosti prezentirati privremeni granični prijelaz, takozvani BIP", najavio je Džakula. Hoće li trud nadležnih u UNO-u uroditi plodom, ostaje za vidjeti u idućim mjesecima.

Zlatko Sokolar, načelnik Uprave Granične policije Hrvatske, naveo je kako je projekt EXBS koji podržava veleposlanstva SAD-a u Zagrebu, Sarajevu i Beogradu unaprijedio graničnu suradnju BiH, Hrvatske i Srbije. Direktor Uprave Granične policije Srbije Nenad Banović istaknuo je, pak, kako su poslovi granične sigurnosti nedjeljivi, te da je obuka kroz koju su prošli granični i carinski službenici BiH , Srbije i Hrvatske omogućila bolju međusobnu suradnju.

Da se već osjeti napredak u suradnji, potvrdio je i Vinko Dumančić, direktor Granične policije BiH, ističući da o zajedničkom radu, kada su u pitanju granične službe, govore i zajedničke ophodnje i akcije.

Sporazumom o graničnim prijelazima predvidjeli smo i da se Izačić formira kao treći BIP, kada se za to steknu uvjeti u BiH, pojasnio Džakula te pritom dao punu potporu domaćim izvoznicima koji moraju imati jednak tretman. Treći granični prijelaz opremljen po europskim standardima trebao bi se uglavnom odnositi na izvoz mlijeka i mliječnih proizvoda.

 

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.

Komentari (0)

POVEZANE VIJESTI