Amela Hrbat, direktorica Ekopaka: 35 posto ambalažnog otpada se reciklira

U suradnji s partnerima Ekopak svake godine postiže sve bolje rezultate, što je bio i razlog za razgovor sa direktoricom Ekopaka, Amelom Hrbat.

Još jedna godina je za nama. Kako ocjenjujete rad Ekopaka u 2019. godini?

- Zadovoljna sam, prije svega, što i pored svakodnevnih izazova istrajavamo u misiji unaprjeđenja sistema reciklaže u BiH, ali znate kako svaki menadžer odgovara na ovo pitanje – uvijek može bolje. Međutim, sam podatak da smo 2012. godine, kada smo počeli s radom, ispunili cilj od 8% ambalažnog otpada predatog na reciklažu i iskorištenje, a da danas taj postotak iznosi više od 35%, kazuje nam da polako idemo naprijed. Tako smo od 2012. godine do danas predali na reciklažu više od 70.000 tona ambalažnog otpada. Naravno, moramo i dalje unaprjeđivati sistem, jer on se ne uspostavlja preko noći, to je proces koji neprestano raste i razvija se, te daje kontinuirano sve bolje rezultate.

Ima li nešto što biste istakli, što bilo je važno za Ekopak u 2019. godini?

- Prije svega, željela bih da istaknem da smo osmu godinu zaredom ispunili ciljeve za reciklažu ambalažnog otpada, iako je tržište prilično izazovno i iako smo bili prisiljeni da neke vrste ambalažnog otpada izvozimo, iako postoje reciklažni kapaciteti u zemlji. Nastavili smo ulagati u razvoj sistema, pa smo sa našim partnerima koji se bave sakupljanjem ambalažnog otpada i njegovom pripremom za reciklažu investirali u proširenje i unapređenje njihovih kapaciteta. Ove godine smo bili domaćini godišnjeg sastanka balkanskih članica organizacije za reciklažu i iskorištenje ambalažnog otpada Expra čije je sjedište u Briselu. Po prvi put nas je posjetio i direktor Expra alijanse Joachim Quoden i čestitao na dosadašnjem radu. Također, pokrenuli smo veoma važan projekat uvođenja u sistem javnih institucija, te smo ostvarili suradnju s F MUP-om, kao i s Federalnim ministarstvom okoliša i turizma. Infrastrukturu smo postavili i u brojnim ambasadama u Sarajevu. Trenutno smo u pregovorima i sa ostalim institucijama. Dosta smo radili i na edukaciji i informiranju stanovništva. U saradnji s organizacijom „Munja“ smo po prvi put u Bosni i Hercegovini pokrenuli međunarodni projekat „Eko škole“ čiju implementaciju očekujemo početkom naredne godine. Uspješno smo realizirali mnoge kampanje u FBiH, educirali stotine djece i mladih, imali smo preko 500 objava na društvenim mrežama, naše vijesti vidjelo je više od 256.000 ljudi, objavili smo blizu 50 saopćenja, imali više od 70 medijskih objava…

Kako biste ocijenili trenutno stanje u BiH što se tiče sistema reciklaže? Svjedoci smo da  neke zainteresovane strane predlažu promjenu trenutnog sistema „produžene odgovornosti proizvođača“ u depozitni sistem koji je na snazi u Hrvatskoj.

- Mi smo kroz sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ uključili u reciklažu sve vrste ambalažnog otpada, bez obzira na vrstu materijala, bez obzira na to koji je proizvod bio upakovan u ambalažu i bez obzira na mjesto gdje je taj ambalažni otpad nastao. Sve se to radi uz najniže održive troškove, tj. tako da ispunimo sve što je propisano, a da se to ne odrazi na cijenu proizvoda u ambalaži. Kroz depozitni sistem se rješava samo dio ambalažnog otpada uz izuzetno visoke troškove koje snosi ambalažna privreda ili u konačnici potrošači kroz uvećane cijene proizvoda u ambalaži. Dakle, sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ je puno efikasniji sistem za reciklažu, koji, na kraju krajeva, uspješno funkcioniše u svim razvijenim zemljama Zapadne Evrope. Zahvaljujući Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, mi smo dobili šansu da uspostavimo sistem „produžene odgovornosti proizvođača“ što znači da oni koji proizvode ambalažu ne završavaju svoju brigu plasiranjem proizvoda u ambalaži na tržište. Kroz ovaj sistem proizvođači se brinu šta će biti sa ambalažnim otpadom koji nastaje nakon konzumacije njihovih proizvoda, a mi kao operateri, kao njihova produžena ruka, smo u obavezi da osiguramo da ta ambalaža završi na reciklaži.

Želim istaći da i pored velikih izazova BiH ide naprijed. Svake godine imamo sve bolje rezultate. To je potvrdio i g. Quoden u svom gostovanju na televiziji N1. Svakako, svi učesnici u lancu implementacije podzakonskih akata koji se odnose na ambalažu i ambalažni otpad, moraju učiniti više napora za uspostavljanje funkcionalnijeg sistema, kako od krovnih državnih /entitetskih institucija, tj. Federalnog ministarstva okoliša i turizma,  te Fonda za zaštitu okoliša FBiH, preko nadležnih inspekcijskih organa do lokalnih zajednica - općina u Federaciji BiH u čijoj je nadležnosti upravljanje otpadom. Moram naglasiti da je ovo sistem koji se ne uspostavlja preko noći, nije se ni u uređenim zapadnim zemljama uspostavio preko noći, to je proces koji postepeno raste i daje kontinuirano dobre rezultate.

Planovi za 2020. godinu?

- Naša misija je jasna - želimo, sa svojim partnerima, dalje raditi na razvoju sistema reciklaže ambalažnog otpada u BiH i što više proizvođača uvesti u sistem. Također, planiramo nastaviti raditi na unaprjeđenju infrastrukture, postavljanju novih eko-otoka, pomoći komunalnim preduzećima u nabavci potrebne opreme i vozila za prijevoz ambalažnog otpada, kontinuirano raditi i sa ostalim sakupljačima, te proširiti suradnju sa općinama u FBiH. Naravno, nastavićemo i kontinuirano raditi na edukaciji i informiranju građana. Prioritet su nam djeca predškolskog i školskog uzrasta za koje u 2020. godini pripremamo posebne projekte.