Neusklađenost ponude radne snage i privrede: Nema posla za mlade

Nezaposlenost, posebno mladih, kao i rad na crno još su najveći problemi ekonomije u BiH, a stručnjaci su saglasni da treba više raditi na obrazovanju kvalifikovane radne snage prema potrebama privrede, kao i izvlačenju ekonomije iz sive zone.

Vladimir Blagojević, portparol Privredne komore RS,  rekao je da BiH i dalje ima neusklađenost ponude radne snage i privrede, kao i problem odliva radno sposobnog stanovništva.

"Ono što privredi posebno predstavlja problem je odlazak najboljih radnika. Nedostaju nam kadrovi u svim granama privrede, i to ne onih sa diplomom, već onih koji imaju kompetencije da obave posao", kazao je Blagojević.

Dodao je da je RS krenula sa reformom sistema obrazovanja da bi sistem bio prilagođen potrebama privrede.

"Sa novom upisnom politikom ćemo upisivati kadrove koji su zaista neophodni privredi, jer želimo da obrazovni sistem prati privredne tokove i tehnološko-tehnički napredak privrede", rekao je Blagojević.

Ističe da je Privredna komora RS potpisala memorandum sa Ministarstvom prosvjete i kulture RS koji će dovesti do uspostavljanja dualnog sistema obrazovanja.

Dodao je, takođe, da je Privredna komora RS nebrojeno mnogo puta ukazivala na problem sive ekonomije i rada na crno.

Drago Gverić, direktor Inovacionog centra Banjaluka (ICBL), ukazao je da više pažnje treba obratiti na prekvalifikaciju radnika i uspostavljanje  kontakta između radnika i potencijalnih poslodavaca.

"Ušli smo u doba četvrte industrijske revolucije i sada se traže brze i česte promjene, kao i nadogradnja i dopuna vještina koje mladi ljudi imaju da bi bili konkurentiji na tržištu rada", objasnio je Gverić.

Prema njegovom mišljenju, mladi ljudi i poslodavci često žive i rade u slojevima društva koji su odvojeni.

"Upoznavanjem se stvara dvostruka korist jer sa jedne strane mladi mogu da vide trendove i iskuse kako je to raditi, a sa druge strane ni poslodavcima nije lako da nađu saradnike ili da sugerišu šta neko treba da dopuni od svog znanja da bi bio adekvatan zaposlenik", kazao je Gverić.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca RS,  rekao je da smatra da zvanični statistički podaci o nezaposlenosti nisu tačni, te da su zato napravljene izmjene zakona RS prema kojem se će svi građani koji imaju socijalno osiguranje preći na Fond zdravstvenog osiguranja.

"U narednih nekoliko mjeseci možemo očekivati realne podatke o nezaposlenima. Iskustva govore da radnika u većem dijelu RS nedostaje i mislim da su trenutno u najvećem problemu oni koji su fakultetski obrazovani, ili oni koji su diplome stekli na privatnim fakultetima", rekao je Trivić.

Istakao je da je povećan broj zaposlenih pokazatelj da veći broj poslodavaca sada prijavljuje radnike.

"Očekujemo da se rad na crno smanji, novi problem predstavlja dio radnika koji su prijavljeni na četiri sata, a svi znamo da to nije realno. Zbog toga očekujemo od inspekcijskih organa da se malo više pozabave time", zaključio je Trivić.

Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, o pitanjima potreba i situacije u domaćoj privredi govorila je na konferenciji "Zapošljavanje - Nijanse sive na zapadnom Balkanu: Regionalne perspektive o otvaranju većeg broja boljih radnih mjesta", koja je juče održane u Sarajevu, a na kojoj je predstavljena druga faza projekta "Platforma za zapošljavanje i socijalna pitanja". Istakla je da je malo urađeno na zapošljavanju mladih, iako su socijalni partneri u RS radili različite projekte.

"Sve je to malo i nedostatno. Gorući je problem odlazak kvalifikovane radne snage, a osnovni razlog su niske plate i loši uslovi rada, jer od prosječne plate za sebe i svoju porodicu u RS ne možete obezbijediti osnovne potrebe u 21. vijeku", rekla je Mišićeva.

Dodala je da su u vezi s radom na crno rezultati slabi jer je i dalje više od trećine budžeta u sivoj zoni.

"Radnici nisu prijavljeni, ne mogu ostvariti nijedno pravo. Zbog toga trpe i budžeti, a prije svega penzioni i zdravstveni fond. Treba pooštriti inspekcijske kontrole i zatvarati firme u kojima rade radnici na crno jer se mora djelovati represivno", kazala je Mišićeva.

Majlinda Bregu, generalna sekretarka Savjeta za regionalnu saradnju (RCC), ukazala je, otvarajući ovu konferenciju, da je zapadni Balkan proteklih godina zabilježio mješovit napredak kada je riječ o ekonomiji i tržištu rada, te da je više od 700.000 radnih mjesta otvoreno u proteklih sedam godina.

Ono što je sada potrebno raditi, naglašeno je na konferenciji, jeste kreiranje boljih mogućnosti zapošljavanja, jer ako se pogleda struktura novokreiranih radnih mjesta, samo četiri odsto odnosi se na mlade, a uglavnom su u pitanju projekti samozapošljavanja.

"Istovremeno se nastavlja odliv kadra u alarmantnim razmjerama. Problem je što su se samo u 4,3 odsto slučajeva na novostvorenim radnim mjestima u regionu zaposlili mladi", zaključila je Bregu.

I Markus Pilgrim, direktor Međunarodne organizacije rada (ILO) za centralnu i istočnu Evropu, upozorio je da su mladi u potpunosti zanemareni kada je riječ o 700.000 novootvorenih radnih mjesta.

"Cilj nam je otvaranje radnih mjesta za mlade, te da se omogući njihovo zapošljavanje kako bi se spriječio odlazak visokokvalifikovane radne snage. Slika pozitivnih trendova je zamagljena. Stopa nezaposlenosti je smanjena, ali ne zbog dobrih politika, nego zbog demografije i činjenice da imamo stara društva i manji broj ljudi na tržištu rada", rekao je Pilgram i ukazao da su različite analize pokazale da ogroman broj mladih žena u regionu nema mogućnost da brine o svojoj djeci i da nađe odgovarajući posao.