Za popis poljoprivrede ne treba zakon

Iako je po zaključku Savjeta ministara BiH Agencija za statistiku BiH formirala Radnu grupu za izradu zakona o popisu poljoprivrede, do danas po tom pitanju nije urađeno ništa, a jedini način da se u skorije vrijeme dođe do tog popisa je da Savjet ministara BiH povuče svoj zaključak i statističkim agencijama prepusti da se dogovore da popis urade na osnovu zajedničke metodologije, a ne zakona.

U Agenciji za statistiku BiH su nam potvrdili da su postupili po zaključku Savjeta ministara BiH i da su formirali Radnu grupu za izradu zakona, ali nam nisu rekli dokle se stiglo s tim poslom. Zanimljivo je da u ovoj radnoj grupi, prema nezvaničnim informacijama, ne učestvuju entitetski zavodi za statistiku.

"Republički zavod za statistiku Republike Srpske ne učestvuje u izradi zakona o popisu poljoprivrede, u skladu sa stavom da za popis poljoprivrede nije neophodan zakon", rekli su "Nezavisnim" u tom zavodu.

Izvor "Nezavisnih" blizak statističkim agencijama kaže da su se statističari i predstavnici tri statističke institucije još ranije dogovorili da se u popis poljoprivrede ide na bazi zajedničke metodologije, koja je dobrim dijelom usaglašena, ali da je onda stari saziv Savjeta ministara BiH naprasno i bez ikakve potrebe zaključio da treba raditi zakon o popisu poljoprivrede.

"To je bila odluka koja je ukočila kompletan proces i ona je donesena po prijedlogu Direkcije za evropske integracije. Suluda odluka poslije koje je sve stalo jer trenutno se ništa ne dešava i ne radi u vezi s popisom poljoprivrede, iako je on više nego neophodan", ispričao je izvor "Nezavisnih".

Kada je riječ o samom popisu poljoprivrede, posljednji je u BiH urađen prije 60 godina, a poljoprivrednici i poljoprivredni proizvođači sve više se suočavaju sa problemima jer nema popisa. Recimo, mnogi projekti i povlačenje sredstava iz fondova EU zavise upravo od popisa, kao i izvoz određenih proizvoda.

O neophodnosti popisa nedavno je govorio i Staša Košarac, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, koji je rekao da se što prije to mora uraditi.

"Raduje me činjenica da je Ministarstvo poljoprivrede RS dostavilo popunjen upitnik za izvoz crvenog mesa za zemlje EU i da će sutra dostaviti i za Kinu. Apelujem na strukturu u Federaciji BiH da to uradimo zajedno kako bismo omogućili ljudima koji se bave proizvodnjom crvenog mesa da mogu da prodaju svoje proizvode na ta važna tržišta", ustvrdio je juče Košarac.

Najavio je radni sastanak s predstavnicima oba entitetska poljoprivredna udruženja  u vezi s obilježavanjem stoke.

Kada je riječ o samim rokovima, stručnjaci ističu da u slučaju da Savjet ministara povuče svoj raniji zaključak o izradi zakona o popisu poljoprivrede, dogovor unutar BiH kao i metodologija mogu biti završeni u roku od šest mjeseci do godinu dana.

"U suprotnom, sa zakonom se možemo u blatu valjati godinama jer je to onda politička priča. Popis bi koštao oko 25 miliona KM", ispričao je izvor "Nezavisnih", dodajući da Evropa prije nego što odobri uvoz nečega iz BiH želi da zna čime BiH raspolaže kako se ne bi dešavao reeksport određenih proizvoda, s čim je BiH već imala problema - od oraha, jabuka do mesa u Tursku.

U Republičkom zavodu za statistiku kažu da između tri statističke institucije postoji saradnja kada je u pitanju popis poljoprivrede te da će u aprilu ove godine biti realizovano istraživanje o pokrivenosti poljoprivrednih gazdinstava na osnovu kojeg će se utvrditi budući okvir punog popisa poljoprivrede koji bi trebalo da bude sproveden 2021. godine.

"Pomenuto istraživanje će realizovati sve tri statističke institucije na osnovu zajedničke metodologije, a u RS će biti obuhvaćeno 78 popisnih krugova, odnosno 5.400 domaćinstava", rekli su "Nezavisnim" u Republičkom zavodu za statistiku.