Lažne fakture odnijele milione KM

BiH je u proteklim godinama samo po osnovu utajenih uvoznih dažbina izgubila nekoliko desetina miliona maraka javnih prihoda, procjene su Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević istakao je da je UIO tokom 2012. na provjeru u zemlje izvoznice poslala 2.159 faktura. On je naglasio da su na 709 zahtjeva dobili odgovor, te da je za 66 faktura utvrđeno da su lažne.

"Negativne fakture su se odnosile uglavnom na uvoz polovnih automobila, ali i na neku drugu robu. U svim slučajevima gdje smo naknadnim provjerama vjerodostojnosti uvoznih faktura otkrili nepravilnosti, biće izvršen naknadni obračun i naplata uvoznih dažbina", naglasio je Kovačević.

On je istakao da će protiv svih učesnika u proceduri uvoznog carinjenja, a to su uvoznik, špediter i carinska služba, za koje se utvrdi da su učestvovali u određenim nezakonitostima, biti pokrenuti odgovarajući postupci.

UIO je u prošloj godini pokrenula 109 disciplinskih postupaka zbog teže ili lakše povrede službene dužnosti. Od ukupnog broja pokrenutih postupaka u 53 predmeta disciplinski postupak je vođen zbog povreda službene dužnosti koje se odnose na oblast carina.

"Zbog sumnje da su počinjena krivična djela u oblasti indirektnih poreza, UIO je u prošloj godini Tužilaštvu BiH proslijedila 94 izvještaja, pet informacija, jedno obavještenje i sedam dopuna već ranije podnesenih izvještaja. Ukupno pričinjena šteta po ovim prijavama procjenjuje se na 17,48 miliona KM", naglasio Kovačević.

On je istakao da su naredbom i dopunom naredbe o nadležnosti carinskih ispostava za carinjenje robe porijeklom iz Azije i Afrike, od 18. januara i 15. februara ove godine, određene carinske ispostave Gradiška, Novi Grad, Tuzla, Mostar, Aerodrom Sarajevo i carinska ispostava Sarajevo kao nadležne za carinjenje "rizične robe" koje dolazi sa Dalekog istoka.

"Uvoznici za koje su kontrolni organi u prethodnom periodu otkrili određene nepravilnosti i koji imaju dugove po osnovu indirektnih poreza moraju da idu u pomenute carinske ispostave ako uvoze tzv. rizičnu robu sa Dalekog istoka. Tu se vrši detaljan pregled njihovih pošiljaka i utvrđuje stvarna carinska vrijednost robe na koju se obračunavaju i plaćaju uvozne dažbine", naglasio je Kovačević i istakao da svi ostali obveznici koji su u prethodnom periodu prijavljivali realne vrijednosti robe za uvozno carinjenje i koji nemaju neizmirenih obaveza po osnovu indirektnih poreza mogu i dalje cariniti robu u carinskoj ispostavi koja im je najbliža, bez obzira na to o kojoj se robi radi.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da je kod uvoznog carinjenja potrebno uvesti kao praksu to da se uz robu prezentuje i faktura firme koja je tu robu izvezla.

"U postupku carinjenja moguće je tražiti da se prilože dokumenta izvoznog carinjenja zemlje prodavca, ukoliko je to neka zemlja iz okruženja. Postoje mehanizmi kod carinjenja robe gdje se može imati evidencija uvozne robe. Ipak, ti mehanizmi bi trebalo da budu sa razrađenijim principima, kako bi se izbjegle lažne fakture, a samim tim i šteta", rekao je Pavlović.

Porijeklo robe Kovačević je istakao da je u toku 2012. godine UIO na naknadnu provjeru poslala i 2.762 dokaza o porijeklu robe, na osnovu kojih se stiče pravo preferencijalnog uvoza u BiH bez plaćanja carine.