Računi veći, novčanici tanji

Blizu 30 hiljada radnika ostalo je bez posla u Bosni i Hercegovini za vrijeme pandemije korona virusa. Rupe u budžetima evidentne su na svim nivoima, a recesija prijeti i Evropi u kojoj radi hiljade državljana BiH. Kriza je uticala i na izradu rebalansa budžeta, te nova zaduženja.

Strah od gubitka posla u doba korone raste. Rastu i računi, a tankim novčanicima građani moraju isplatiti i ranije kredite.

Nije za utjehu, ali sudbinu Bosne i Hercegovine ovaj put dijele mnoge evropske zemlje. No, to što recesija prijeti i Evropi nije promijenilo percepciju građana o odlasku.

"Svi koji su imali mogućnost i čiji su roditelji imućniji, oni su kupili diplome i zaposlili se. Za ovu sirotu djecu koja su čestita karakterno oni nemaju izgleda ovdje, oni nemaju mjesta. Korona bila i proći će ali nije razlog da se nastavi taj stampedo odlaska", kazali su nam građani.

Republika Srpska će uz set kriznih ekonomskih mjera, rebalansom pokušati preraspodijeliti novac. Neće izostati ni nova zaduženja.

"Da bi sve to mogli da iznesemo mi smo Narodnoj skupštini morali predložiti izmjenu odluke o dugoročnom zaduženju. Prema budžetu za 2020. odluka o dugoročnom zaduženju iznosila je 315 miliona maraka, a nova odluka iznosi 678 miliona maraka", rekla je Zora Vidović, ministrica finansija Republike Srpske.

Očekivano, više novca ide zdravstvu, ali i policiji, ministarstvu trgovine i turizma, Fondu PIO, Civilnoj zaštiti...

U opoziciji kritikuju, smatraju da rebalans nije solidaran, te da će se zbog najavljenih novih zaduženja, teret krize prelomiti preko leđa građana.

"Nevjerovatno je da je Ministarstvu privrede smanjen budžet na stavci podrška razvoju privrede, a da je ostala izgradnja vile 'Jahorina'. Sav teret krize iznijeće građani kao poreski obveznici, jer Vlada planira stotine miliona više zaduženja nego što je planirala", rekla je Jelena Trivić, poslanica PDP-a u NSRS.

Deficit budžeta “opšte Vlade”, svih nivoa i fondova kaže Trivićka ove godine mogao bi biti zabrinjavajućih 5%.

Ipak, u Ministarstvu finansija kažu da će i sa novim zaduženjima, nivo biti zadržan na 56 % BDP-a, što je za četiri procenata manje od zakonski dozvoljenog.

Ekonomsti znaju da bilo kakav rebalans, bez drugih mjera ne može oživiti tržište.

"Dosta novca će biti dato da se oživi proizvodnja. Ali, je čitav problem vezan je za tržiše, za kupce. Kupci koji se boje u septembru korone, koju čudno najavljuju, a ja to ne očekujem, dovode do toga da ljudi odlažu investiranje, ulaganje, kupovinu. Jer je trenutna situacija da će oživljavanje ići sporo. BiH je direktno vezana sa inostranstvom, jer je kupovna moć niska, pa su ozbiljni poslovi bili sklapani sa zemljama EU", rekao je ekonomista Zoran Pavlović.

Problem bi za domaću ekonomiju mogao biti i manji priliv novca iz dijaspore. Korona je uticala i na blagu stagnaciju odlazaka, ali proces nije stao. Tome u prilog i odobreni specijalni čarter letovi, iz Tuzle - za odlazak radnika u Belgiju, ili pak iz Banjaluke za odlazak u Jermeniju.