Firme sve svjesnije važnosti zaštite vlastitih robnih marki

Zaštita robne marke na našem tržištu nije pravilo nego, prije bi se reklo, izuzetak. Ipak, da bi  osigurali trud koji su kompanije uložile u stvaranje svoga brenda većina firmi sa kojima smo razgovarali smatraju da je najbolji potez u zaštiti vlastitog brenda njegova registracija kod Instituta za intelektualno vlasništvo BiH.

Firma Belamionix iz Brčkog koja se, između ostalog, bavi uvozom i prodajom sijalica marke Belux na bh. tržištu, već je zaštitila ovu robnu marku sijalica, ali i neke druge robne marke. "Želimo da naš proizvod bude jedinstven i prepoznatljiv. Ne želimo da netko kopira izgled naših proizvoda a da za to nema pravnih posljedica", samo su neki od razloga zbog kojih su se, kažu, odlučili krenuti u ovaj proces. Ova kompanija je zaštitila i izgled kutije u kojoj prodaju sijalice.

Iako prethodna firma ima pozitivna iskustava vezana za samu zaštitu proizvoda postoje i ona negativa. Naime, Hajro Babić, tehnički direktor firme Rima Pak iz Zenice, koja se, između ostalog bavi proizvodnjiom i pakiranjem crvene paprike, kaže da su se oni kada su krenuli u proces zaštite svoje crvene paprike obratili Institutu za intelektualno vlasništvo koji je izvršio pretragu baza podataka kako bi se utvrdilo da ne postoji isti ili sličan žig kakav je želio zaštititi Rima Pak. Nakon pretrage dobili su suglasnost da je njihov brend jedinstven i da se može zaštititi. "Nakon godinu dana dobivamo poziv od advokata jedne njemačke firme da oni imaju sličan žig, a razlika je u jednom slovu", navodi Babić. Nakon toga im je oduzeta zaštita proizvoda. Ovim im je, kaže, nanesena velika šteta jer su već bili otiskali ambalažu koja ih je koštala desetine tisuća maraka, a koju sada moraju baciti.

Najviše im je krivo što im u Institutu nakon pregleda baza podataka o već postojećim brendovima nisu odmah rekli da se njihova robna marka ne može zaštititi, jer bi tada mogli naći neko drugo rješenje koje bi ih poštedilo ovakve štete. 

Ipak, bez obzira na sve probleme sa kojima se firme susreću stručnjaci predviđaju da će u godinama koje dolaze sve više rasti svijest o potrebi zaštite robne marke i na našem tržištu, te koristima koje ona može donijeti. 

Kako bi saznali što je prvi korak za bilo koju pravnu ili fizičku osobu koja želi pravo na žig, odnosno zaštitu robne marke u Bosni i Hercegovini, obratili smo se Institutu za intelektualno vlasništvo. U Institutu su za eKapiju objasnili da je prvi korak podnošenje prijave za zaštitu žiga. Trenutno, napominju, postoje dva načina podnošenja prijava za zaštitu žiga u BiH i to putem nacionalne prijave, gdje se prijava podnosi direktno Institutu ili putem međunarodne prijave u kojoj je podnositelj designirao Bosnu i Hercegovinu kao zemlju u kojoj želi ostvariti pravo na zaštitu.

"Dakle, prvi korak za stjecanje prava na žig je podnošnje prijave koja sadrži zahtjev za priznanje, popis roba i usluga, izgled znaka koji se želi zaštiti i drugu prateću dokumentaciju. Nakon toga slijedi postupak formalnog ispitvanja prijave, gdje se utvrđuje sadrži li prijava sve propisne elemente i da li su uplaćene administrativne takse i posebni troškovi postupka za prijavu. Sljedeći korak je postupak suštinskog ispitivanja kako bi se utvrdilo ispunjava li znak sve uvjete za zaštitu propisane Zakonom o žigu. Ako prijava ispunjava gore navedene uvjete, ona se objavljuje u Službenom glasniku Instituta, od kada teće rok od tri mjeseca za izjavljivanje prigovora  na prijavu. Ukoliko se ne izjavi prigovor žig se upisuje u registar žigova i donosi se rješenje o priznanju prava na žig. U slučaju da je podnesen prigovor na prijavu, prijava odnosno prigovor može biti odbijen, ovisno od ishoda postupka po prigovoru", navode iz Instituta.

Ističu da žig predstavlja samostalno imovinsko dobro i njegovom nositelju daje određena prava kao što su pravo na obilježavanje robe/usluge i upotrebu takvog žiga u gospodarskom prometu za određenu robu/uslugu, kao i zabranu njegove neovlaštene upotrebe. ''Međutim, registracija žiga nije obvezna i onda ovisi isključivo od volje osobe koja taj znak koristi. Zahtjev za priznanje žiga može se podnijeti bilo kada, neovisno da li ga vlasnik koristi ili to tek namjerava'', kažu u ovoj instituciji. 

Zaštita žiga predstavlja djelotvorno tržišno sredstvo kojim proizvođač/davalatelj usluge štiti sredstva koja je uložio u promociju svog proizvoda/usluge, a takođe služi kao i identifikator proizvođača tj. pružatelja usluge. ''Dobro kreiran žig, osmišljena strategija plasiranja robe/usluge označene žigom, može značajno utjecati na poziciju na tržištu i među jakom konkurencijom njegovom nositelju osigurati prepoznatljivost njegovih roba i usluga. Žig također može biti predmet zaloga, licence, prenosa prava i takvim raspolaganjem omogućiti  stjecanje koristi njegovom vlasniku'', navode iz Instituta.

Napominju da je prilikom podnošenja prijave za zaštitu žiga potrebno uplatiti administrativnu taksu u iznosu od 20 KM i posebne troškove u iznosu od 200 KM ukoliko popis roba i usluga obuhvaća tri klase prema Ničanskoj klasifikaciji roba i usluga. ''Ako popis roba i usluga obuhvaća više od tri klase naknada troškova uvećava se za iznos 21 KM za svaku klasu.  Ako se utvrdi da žig ispunjava sve propisane uvjete za zaštitu, podnositelja prijave se poziva da uplati i naknadu troškova za desetogodišnje važenje žiga u iznosu od 530 KM ako popis roba i usluga obuhvaća tri klase. Ako popis roba i usluga obuhvaća više od tri klase naknada troškova uvećava se za iznos 52 KM za svaku klasu'', ističu iz Instituta.

Podsjetimo, Institut za intelektualno vlasništvo upoznaje firme sa informacijama iz oblasti intelektualnog vlasništva kroz pružanje besplatnih stručnih informacija o intelektualnom vlasništvu, pretraživanja relevatnih baza podataka o intelektualnom vlasništvu, podrške za samostalno pretraživanje relevatnih baza podataka o intelektualnom vlasništvu, te osiguranje potrebnih dokumenata (u elektronskoj ili tiskanoj formi) koji se odnose na intelektualno vlasništvo u BiH i inozemstvu.

Piše: Danijela Kozina