Evo u kojim uslovima i ko može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH

Novim Pravilnikom koji je pripremila Direkcija za civilno zrakoplovstvo BiH propisano je kad, gdje, ko i u kojim uslovima može upotrebljavati dronove u zračnom prostoru BiH.

Pravilnik o uslovima za izvođenje letačkih operacija dronom stupa na snagu 25.09.2020. godine, te je ostavljeno, kako je za Akta.ba rekao Aleksandar Lalović, stručni saradnik za odnose s javnošću i WEB, Direkcije za civilno vazduhoplovstvo BiH, dovoljno vremena da se korisnici, operatori i vlasnici dronova upoznaju sa Pravilnikom.

"Ovim Pravilnikom propisuju se uslovi i ograničenja za operatore dronova, a u zavisnosti od kategorije operacija nekomercijalne, komercijalne i radovi iz vazduha i kategorije drona na osnovu težine, podijeljeni su u 4 kategorije. Značaj ovog Pravilnika je u tome da se njim reguliše upotreba dronova u vazdušnom prostoru BiH s obzirom da dijele vazdušni prostor sa "tradicionalnom avijacijom" tj. vazduhoplovima sa posadom i putnicima, kao i da zaštite treća lica na zemlji i njihovu imovinu od povreda, oštećenja, ugorožavanja bezbjednosti, privatnosti i sl.“, kazao je Lalović.

Pravilnikom je kroz kategorizaciju operacija izvršena klasifikacija u odnosu na svrhu i namjenu upotrebe drona, te je kroz Prilog 1, 2 i 3 Pravilnika dat pregled uslova koji trebaju ispuniti operatori drona.

Kategorizacija je izvršena na komercijalne i nekomercijalne operacije dronom i na radove iz zraka dronom. Za svaki od njih dati su posebni uslovi koji se moraju ispuniti.

Za Nekomercijalne operacije dronom starosna dob je od 14 do 18 godina i samo danju unutar vidnog polja. U nekomercijalnom letenju, letenje dronom nije dozvoljeno iznad ljudi, životinja, objekata, vozila, plovila, puteva, željezničkih pruga, vodenih puteva, dalekovoda ili drugih zrakoplova na daljinsko upravljanje na horizontalnoj udaljenosti udaljenosti manjoj od 50 metara, unutar aerodromske zone. Maksimalna dozvoljena visina letenja je do 30 metara. 

Kada je u pitanju Komercijalno letenje dronom, ono se vrši samo danju, unutar vidnog polja, pri čemu operator drona mora biti upoznat sa okolinom u kojoj leti, osigurati predviđeno mjesto za slijetanje i isto vidljivo obilježiti ( u slučaju autonomnog slijetanja). Ukoliko se operacije dronom vrše izvan vidnog polja, horizontalno rastojanje ne smije biti veće od 1000 m. Starosna dob za upravljanje je 18. godina. Vlasnik mora, posjedovati policu osiguranja i postupati u skladu s tehničkom dokumentacijom. Maksimalna dozvoljena visina letenja drona je do 120 metara.

Letenje dronom u svrhu izvođenja radova iz zraka može se izvoditi unutar vidnog polja ili izvan vidnog polja, bez obzira na kategoriju drona. Radovi iz zraka dronom mogu da se vrše i na visinama koje su preko 120 m AGL i na udaljenosti manjoj od 1.5 km od aerodroma, ali uz obaveznu saglasnost nadležne kontrole letenja ili Jedinice za upravljanje zračnim prostorom (AMC) i odobrenje BHDCA, bez obzira da li se letenje dronom vrši u kontroliranom ili nekontroliranom zračnom prostoru.

Pravilnikom je predviđeno da je operator/vlasnik drona obavezan da podnese Zahtjev za upis drona u evidenciju.

BHDCA je odlučila da Pravilnik sprovede u fazama, a prva faza je upis drona u evidenciju. Svakom dronu koji se upiše u evidenciju, BHDCA dodjeljuje evidencijsku oznaku u obliku i formatu koji je propisan od strane BHDCA.  Na svake tri godine vlasnik drona i/ili operator drona je obavezan produžiti upis u evidenciju, u protivnom se briše iz evidencije.

“Nakon izvršenog upisa drona u evidenciju, Direkcija izdaje potvrdu kojom vlasnik/operator drona dokazuje da je dron upisan u evidneciju. Potrebno je napomenuti da Zahtjev za upis drona u evidenciju podnose i institucije entiteske, državne (vojska, policija, civilna zaštita u i sl.)…, pri čemu se na njih Pravilnik odnosi samo u dijelu evidencije drona”, rekao je Lalović.

Druga faza odnosi se na polaganje ispita iz poznavanja propisa iz civilnog vazduhoplovstva BiH za operatore drona.

Ispit provodi BHDCA, a operator drona podnosi zahtjev prema BHDCA na propisanom obrascu. Ispit se smatra položenim ukoliko kandidat tačno odgovori na 75 posto i više od ukupnog broja pitanja koje dobije na testu, nakon čega BHDCA izdaje Potvrdu o poznavanju propisa iz civilnog zrakoplovstva za operatora drona.

Treća faza su operativna odobrenja a odnose se to da se prije leta provjeri ispravnost drone, trebaju prikupiti sve potrebne informacije meteorološke, uvjete i karakteristike područja i dr. koje su neophodne za sigurno izvršavanje planiranog leta, treba osigurati da sve prepreke budu sigurno nadvišene tokom svih faza leta, ali ne više od 50 m od prepreke i drugo.

Kako Lalović kaže cilj i svrha polaganja ispita iz poznavanja propisa iz civilnog vazduhoplovstva BiH za operatore drona je zapravo da se provjere operatori drona koliko znaju o propisima, uslovima i detaljima oko vazdušnog prostora kako bi se održao nivo bezbjednosti u vazdušnom prostoru, te da se utiče na povećanje svijesti kod operatora dronova tokom upotrebe šta treba da preduzmu ukoliko lete u kontrolisanom vazdušnom prostoru, kome da se obrate za dodatna odobrenja koja mogu propisana za dio vazdušnog prostora, zaštita trećih lica i imovina, mjere za smanjenje/ublažavanje rizka i sl..

Detaljna informacije o provođenju polaganja ispita će biti uskoro objavljene na web stranici BHDCA i putem društveni mreža, te će operatorima biti ostavljeno dovoljno vremena za pripremu.

Na pitanje ko će vršiti eventualna testiranja za letjelice i koliko će ista koštati Lalović kaže da testiranje u smislu provjere vještine upravljanja dronom nije predmet Pravilnika, ali prema trenutnim nacrtima međunaronih propisa koji će biti obavezujući za sve zemlje u svijetu očekuje se da će u narednih pet godina i ta obaveza biti propisana.

I.R.