Pandemija ukrala minimalno tri godine ekonomskog rasta BiH

Nakon duže pripreme, dostupan je novi dokument "COVID-19 Ekonomska perspektiva BiH", koji je tim istraživača u sastavu Admir Čavalić, Faruk Hadžić i Damir Becirovic pripremio za FNF Western Balkans

Dokument je nastavak prvog projekta iz aprila ove godine, gdje smo u novoj publikaciji fokus stavili na srednjoročne mjere i reforme koje kao država trebamo provesti.

"Iskreno se nadamo da će ovaj dokument pomoći donosiocima odluka kako bi se lakše sanirali negativni ekonomski efekti pandemije COVID-a, ali i kolegama istraživačima u njihovih aktivnostima", poručili su autori.

Kriza uslovljena pandemijom bolesti COVID-19 predstavlja generacijski izazov za ekonomiste i ekonomistice. Svijet se nalazi u recesiji, te se projekcije sto-pe pada ekonomije mijenjaju iz sedmice u sedmicu. Jedina izvjesnost je apsolutna neizvjesnost, što otežava bilo kakva planiranja, od mikro nivoa porodice i preduzeća sve do država i globalnih reakcija. Za značajan broj zemalja svijeta, ali i Bosnu i Hercegovinu, dodatnu neizvjesnost unose izbori (američki, odnosno lokalni za našu zemlju), što usložnjava cijelu situaciju.

Zbog svega navedenog, u okviru drugog izvještaja Fondacije Friedrich Naumann za slobodu, naslova "COVID-19, ekonomske perspektive Bosne i Hercegovine“, nastoje se ponuditi osvrti i rješenja sa dugoročnom perspektivom u (post)pandemijsko doba. Kao i u okviru prvog izvještaja navedene su mjere za sve nivoe vlasti u Bosni i Hercegovini, ali sada to nisu kratkoročne, interventne mjere, već dugoročni okviri djelovanja.

Posebno bitan dio ovog izvještaja odnosi se na percepciju domaće javnosti u vezi s pandemijom. Kao što se i moglo pretpostaviti, javnost je više zabrinuta zbog ekonomskih, a ne zdravstvenih posljedica pandemije. Ovo je posebno bit-no imati u vidu zbog opšte neizvjesnosti u vezi s mjerama u skorijoj budućosti, uvažavajući trend zatvaranja zemalja koje su zapadno od Bosne i Hercegovine. Osnovni problem bosanskohercegovačke ekonomije u ovom trenutku, shodno istraživanju, predstavlja drastično smanjenje potražnje i (potencijalna) zabrana rada pojedinih biznisa.

Na ovaj način je došlo do realnog smanjenja ponude i vještačkog smanjenja potražnje, što je stvorilo niz drugih, strukturalnih problema u okviru ekonomije. Posebni izazovi nas očekuju u zadnjem kvartalu ove godine i prvom kvartalu naredne, zbog čega se u okviru izvještaja poseban dio odnosi na nekonvencionalno razmišljanje. Ono je potrebno zbog dvije greške pri djelovanju bosanskohercegovačkih vlasti tokom pandemije. Prva se odnosi na prosto kopiranje mjera iz drugih zemalja, bez ikakve analize o njihovoj opravdanosti u skladu sa speci čnostima domaćeg tržišta, dok se druga tiče opšteg kašnjena u djelovanju. „Nekonvencionalno razmišljanje“ podrazumijeva novo viđenje fenomena postojeće krize, uz fokus na mjere koje treba da dugoročno zaštite domaću ekonomiju − industrijska zaštita, digitalna transformacija ekonomije i društva i slično.

Domaće kompanije prve efekte ekonomske krize uzrokovane pandemijom počinju osjećati početkom godine, već u januaru, kada dolazi do poremećaja globalnih lanaca snabdijevanja. Slično tome, od početka godine izvoznici i izvoznice imaju problema, što će kulminirati značajnim padom izvoza u martu i aprilu te se nastaviti tokom godine. Eklatantan primjer navedenog je krah izvozne kompanije Intral iz Tuzle, zbog kojeg je više od 300 radnika i radnica privremeno poslano na zavode za zapošljavanja.

Bosna i Hercegovina je od januara do jula 2020. izvezla ukupno robe u vrijednosti pet milijardi i 96 miliona konvertibilnih maraka (KM), što je za milijardu KM manje nego u istom periodu prošle godine. Pored pada globalne potražnje uslijed recesije, izvoznici/e imaju i druge, za pandemiju svojstvene izazove. 

Decentralizirano uređenje države daje mogućnost da se takve mjere implementiraju parcijalno, po entitetima, kantonima, opštinama/gradovima, ako već to nije moguće sprovesti na nivou države. Izvještaj se zaključuje s upozorenjem na „novu normalnost“ i potrebu za adaptacijom, kao i prognozama oporavka. U slučaju jačeg porasta izvoza tokom 2021. i 2022. godine očekuje se rast od 4,1% u 2021. i 4,3% u 2022. godini. U ovom scenariju, polovinom 2022. godine, ekonomija BiH bi se vratila na stanje prije pandemije. U slučaju slabijeg rasta izvoza, očekuje se rast od 2,1% u 2021. i 3,0% u 2022. godini.

U ovom slučaju domaća ekonomija bi se vratila na stanje prije pandemije u prvom kvartalu 2023. godine. Pandemija bolesti COVID-19 je ukrala minimalno tri godine ekonomskog rasta, što znači da je potreba za oporavkom utoliko veća. Sa pravim mjerama oporavak može ići sa dvocifrenim stopama rasta, međutim, u ovom trenutku je vjerovatnije da se vraćamo na puzajući rast domaće ekonomije.