Oporavak ekonomije u BiH tek krajem godine

Prva dva kvartala ove godine u ekonomskom smislu mogla bi biti gora nego u prošloj godini, a postepeni oporavak može se očekivati tek krajem godine i to pod uslovom da ekonomije Njemačke, Italije, Hrvatske i Srbije počnu rasti.

Ovo je mišljenje ekonomista u Bosni i Hercegovini, koji smatraju i to da će javni budžeti u godini pred nama biti suočeni s velikim problemima, ali da bez obzira na to, ne treba drastično rezati troškove i smanjivati javnu potrošnju, jer to može biti kontraproduktivno.

"Pad zaposlenosti, blokada određenih kompanija i brojni budžetski problemi - to nas čeka do ljeta. Oporavak zavisi od blagovremenog obezbjeđivanja kreditnih sredstava od MMF-a i EU, ali i od oporavka zemalja EU koji zasad nije dobar. Što se prije oporave strana tržišta, oporaviće se i naš izvoz", rekao je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Oporavak u BiH u značajnoj mjeri mogao bi zavisiti i od ljetne sezone, odnosno od toga da li će biti omogućen dolazak dijaspore i turista u Bosnu i Hercegovinu, a ukoliko bi se došlo do toga da se krajem godine dođe do blažeg rasta privrede, to bi mogao biti dobar znak.

"Ako dođemo do blažeg oporavka krajem godine i ako u tome uspijemo, već imamo stabilne temelje za ulazak u proces potpunog oporavka 2022. godine", rekao je Čavalić.

Saša Stevanović, ekonomista, takođe ističe da ove godine možemo očekivati oporavak privrede i ekonomije tek u drugom polugodištu te da se neizvjesnost izazvana pandemijom usložnjava nagomilanim dugovima, ekspanzivnim politikama i monetarnim eksperimentima na globalnom nivou koji nisu zabilježeni u posljednjih 50 godina.

"Na eksterne efekte ne možemo da utičemo, nego samo da se prilagodimo. Stvar je dogovora na unutrašnjem planu i, ako mjere adekvatno koncipiramo stimulisanjem agregatne tražnje, treba očekivati da će se moći dostići ekonomski rast između 2-3%, a malo je izvjesno da ćemo nivo ekonomije iz 2019. godine dostići na kraju 2021. ukoliko diskrecionim mjerama ne djelujemo na privatnu potrošnju. Već se ukazuju trendovi na globalnom nivou u ovom pravcu koji se tiču eksperimenta sa univerzalnim osnovnim dohotkom", smatra Stevanović.

Ono što je takođe činjenica jeste da će u velikoj mjeri mnogo toga zavisiti i od umijeća vlasti da povuku kvalitetne međunarodne kredite, bez kojih bi se javni sektor mogao naći u velikim problemima, što bi i te kako uticalo na privredu.

"Naredna godina mogla bi biti godina oporavka, ali pod uslovom da država ne bude pravila neke drastične rezove. U proteklu godinu ušli smo sa suprotnih pozicija, jer nije trebalo povećavati javnu potrošnju, plate javnog sektora i sve ostalo, a mi smo to uradili i 2020. godine planirali smo rast, zapošljavanje, veće prihode od PDV-a i na osnovu toga planirali budžet. Taj budžet je bio prenapuhan. Ove godine bilo bi loše uvoditi pretjeranu racionalizaciju, jer uz koronu, koja je ionako oštetila privredu, došli bismo u veće probleme", rekao je Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu u Palama.

I on naglašava da Bosna i Hercegovina ne treba ni da razmišlja o oporavku bez oporavka Evropske unije, prije svega Njemačke, u manjoj mjeri Italije, ali i Srbije i Hrvatske, kao tržišta na koja se izvoze značajne količine robe.

"Definitivno, sami se ne možemo oporaviti. Nama je pozitivna stvar što smo jednim dijelom vezani za Srbiju, koja je i u 2020. godini imala natprosječne performanse, iako je imala pad, njen pad je bio najmanji i imali su rast industrijske proizvodnje. Hrvatska je nešto lošije podnijela krizu i nama bi bilo dobro da Hrvatska počne da se oporavlja. Bez oporavka Srbije, Hrvatske i Njemačke, a pod uslovom da u Italiji ne bude drastičan pad, nemamo se mi čemu nadati, jer smo isuviše mali", rekao je Đogo.