Spuštena rampa za mandarine, grejp, krastavce i grožđe

Povećana prisutnost pesticida spustila je rampu za uvoz 81,7 tona voća i povrća koje je prošle godine na tržište Republike Srpske stiglo iz Turske, Albanije i sjeverne Makedonije.

Najviše voća vraćeno je Turskoj prošle godine, 42,3 tone mandarina, 4,1 tone grejpa i 17,7 tona breskvi. Među pošiljkama vraćenim prošle godine bilo je 12,4 tone grožđa porijeklom iz Albanije, kao i 5,2 tone svježih krastavaca koji su, između ostalog, stigli iz sjeverne Makedonije.

Inspekcija RS ističe da se kontrola voća i povrća u Republici Srpskoj vrši u dva segmenta, tokom uvoza u vanjskoj trgovini i u domaćoj trgovini na malo.

"Republička fitosanitarna inspekcija u vanjskoj trgovini, prilikom uvoza voća i povrća, provjerava prate li pošiljku potvrdu o zdravlju i potvrdu izdanu od nadležnog tijela države izvoznice, koja potvrđuje da je pošiljka ispravna, te provodi organoleptičke postupke inspekcija pošiljke i uzorkovanje proizvoda laboratorijske analize", rekli su u Inspektoratu.

Dodali su da se uzorkovanje voća i povrća prilikom uvoza u RS vrši kako bi se utvrdilo je li zdravo i sigurno za upotrebu.

"Najveći rizik kod ovih proizvoda je nedozvoljena količina pesticida, mikotoksina i teških metala i to su parametri na kojima se rade analize", objasnili su Inspektoratu, prema čijim je podacima uzeto 1.685 uzoraka voća, povrća i žitarica za laboratorijske analize.

Nadležni inspektori posebnu pozornost, kako kažu, obraćaju sezonskim proizvodima koji se u određenom kraćem razdoblju intenzivnije uvoze.

"Rad inspektora na granici, stručna procjena rizika i pravodobno utvrđivanje potencijalnih nepravilnosti najvažniji su čimbenici kojima je krajnji cilj zaštita zdravlja potrošača", rekli su u Inspektoratu.

Prema riječima Murise Marić, direktora Udruženja za zaštitu potrošača "DON" iz Prijedora, BiH je i dalje jedna od zemalja trećeg svijeta na čija tržišta stižu proizvodi sumnjive kvalitete. Kaže da posvuda ima spornih pošiljki, a vraćeno voće i povrće znak je da je hrana koja stiže iz inozemstva pod lupu inspekcije.  

"Vrlo malo potrošača obraća pažnju na kvalitetu hrane koju kupuje. Malo njih gleda deklaraciju robe, uglavnom je svi uzimaju zdravo za gotovo, voće i povrće malo operu vodom i završe cijelu priču", istaknuo je Marić.

Profesor na Poljoprivrednom fakultetu u Banjaluci Siniša Mitrić kaže da maksimalno dozvoljena koncentracija pesticida u hrani ne predstavlja rizik za zdravlje ljudi. 

"Svi proizvodi koji su izazvali sumnju u ljudsko zdravlje su zabranjeni. Poljoprivrednici gotovo ostaju bez "alata" za rad, jer Europa zabranjuje upotrebu određenih kemijskih proizvoda za zaštitu bilja", rekao je Mitrić i dodao da to nije slučaj u SAD-u, Brazilu, Argentini, kao ni u afričkim i azijskim zemljama .

Promet i obrada

Inspektorat je istaknuo da je pošiljkama iz kojih su uzeti uzorci za analizu zabranjeno stavljanje na tržište, distribucija ili prerada sve dok inspektor ne donese odluku u skladu s rezultatima laboratorijskog ispitivanja uzoraka.

"S obzirom na ovaj postupak, u slučajevima kada analiza otkrije nepravilnost, ne postoji rizik da je hrana konzumirana, jer nije bila dostupna ni potrošačima", naglasili su u Inspektoratu.