04.01.2013 |
Vijesti / BOSNA I HERCEGOVINA
Izvor: eKapija.ba
Dodatno pismo namjere MMF-u ipak postoji
Premijer Bevanda izjavio da pismo namjere MMF-u ne postoji - Dokument pod naslovom "Dodatno pismo namjere" upućen 6. decembra 2012. - Potpisnici pisma koje za javnost ne postoji su 3 premijera, 3 ministra financija i guverner Centralne Banke.
U jučerašnjoj izjavi za BHT, koju su prenijeli i mnogi drugi mediji, Vjekoslav Bevanda predsjedavajući Vijeća ministara, ustvrdio je da nije bilo novog pisma namjere Međunarodnom monetarnom fondu (MMF). "Iznenadio sam se informacijom da su vlasti BiH uputile neko novo pismo namjere MMF-u. Nije bilo nikakvih novih zahtjeva od MMF-a. Nije bilo novog pisma“, istakao je Bevanda.
Iako se naše vlasti deklarativno zalažu za javnost i transparentnost rada, u praksi potpuno nepotrebno i anahrono često pribjegavaju manipuliranu javnosti, izbjegavanju davanja tačnih podataka i dogovorima ispod stola. Razumljiva nam je namjera Vjekoslava Bevande da nijekanjem postojanja tog pisma, obzirom na njegov sadržaj, taktički umiri ili uspori potencijalne oponente predloženih mjera. Bez obzira na sadržaj tog pisma i ne ulazeći u procjenu opravdanosti i kvalitete predloženih mjera, obmanjivanje javnosti je naprosto neprihvatljiva tehnika vladanja u demokratskim društvima, navodi se u saopćenju Fondacije CPI - Centar za zastupanje građanskih interesa.
A predlaže se mnogo toga. U dokumentu naslovljenom “Dodatno pismo namjere” od 6. decembra 2012. koje je dostavio Centar za zastupanje građanskih interesa, najavljuju se opsežne reforme u sistemu penzija, u zdravstvenom sistemu, u fiskalnom i monetarnom sistemu i mnoge druge mjere.
Na kraju službenog dokumenta koji je objavljen od strane MMF-a 27. decembra 2012. Fondacija CPI saznaje da je Bevanda ovu neistinu izrekao u svoje ime i u ime ostalih potpisnika, svojih kolega entitetskih premijera Nikšića i Džombića, ministara finansija Špirića, Krajine i Tegeltije te guvernera Centralne Banke Kemala Kozarića.
Mnoge od tih reformi su konačno došle na red nakon godina odlaganja i blokada, ali svaka od tih reformi obzirom na njihov obuhvat i implikacije zaslužuje da bude javna i da se o svakoj od njih provede javna rasprava, a ne da se strateški zakoni i odluke donose uz obmanjivanje javnosti i po hitnom postupku. Umjesto ove svojevrsne “omerte”, svaki od nadležnih resora morao je pripremiti i predstaviti javnosti detaljnu, tačnu i razumljivu argumentaciju za usvajanje predloženih mjera.
Državi Bosni i Hercegovini na svim nivoima prije svega nedostaje integritet i povjerenje građana, poduzetnika i stranih ulagača u vlasti, državne organe i vodeće političke snage. Dokle god vlasti budu pribjegavali ovakvim metodama vladanja, država će teško pridobiti povjerenje javnosti bez kojeg su ovako opsežne i potrebne reforme teško provodive, navodi se u saopćenju Fondacije CPI .
Preuzmi dokumente
*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.
Dojavi vijest na viber +387 60 331 55 03 ili na mail urednik@akta.ba.
