Dobar izbor za "near shoring": Ekonomije Zapadnog Balkana mogu imati koristi od post covid perioda

Ekonomije zapadnog Balkana mogu imati koristi od promjena koje očekuju postpandemijski svijet na polju poslovanja, zaključak je studije "Potencijal Zapadnog Balkana za privlačenje stranih investicija u post covid periodu" koja je danas prezentirana na Zoom panelu. 

Na ovom online događaju eksperti komora zapadnog Balkana zajedno sa Bečkim institutom za međunarodne ekonomske studije predstavili su glavne zaključke studije. Zaključci ukazuju da bi ekonomije zapadnog Balkana mogle imati koristi od promjena koje očekuju postpandemijski svijet na polju poslovanja.

Prekidi koje je donijela pandemija COVID-19 natjerali su kompanije da razmišljaju o povećanju otpornosti svoje proizvodnje na neočekivane okolnosti kroz diverzifikaciju snabdjevanja, kraće lance snabdjevanja, geografski bliže lokacije, veću proizvodnju kod kuće i povećanje zaliha.

BiH treba iskoristiti geografski položaj

Studija je pokazala da će uzimajući u obzir ove faktore sasvim izvjesno porasti zainteresovanost i potražnja za poslovanjem u zemljama i regionima bližim zapadnoj Evropi. Bosna i Hercegovina jedna je od država Zapadnog Balkana u kojoj su strane kompanije već investirale i otvorile svoju proizvodnju te se povezale sa domaćim proizvođačima.

Sophia Kluge kordinatorica Chamber Partnership Western Balkans je istakla da će BiH duže vrijeme moći da koristi svoje prednosti prije svega kada su u pitanju Njemački investitori.

Prva prednost je geografski položaj odnosno blizina Njemačke, druga su kompetitivne plate u odnosu na druge evropske zemlje, a treća je obrazovana radna snaga.

"Jedan od  investitora iz Njemačke je rekao da su ljudi u BiH lojalni i vrijedni te da imaju visok nivo obrazovanja populacije. Ovakva radna snaga se lakše nalazi upravo u BiH nego na drugim mjestima. Osim konkurentnosti investitor je naglasio i kulturološku bliskost kao i pozitivna iskustva sa Zapadnog Balkana iz prošlosti. Ovaj investitor je naglasio da je upravo preko preporuke došao i odlučio da investira u BiH. Stoga su jako važne socijalne veze i dobar ugled iz prošlosti", rekla je Kluge.

Infrastruktura i putna komunikacija su jedna od loših strana, ali ne i potpuna prepreka za investitore. Zbog loše infrastrukture investitori imaju dodatne troškove za transport. Administracija je jedna od većih prepreka, a vlasti ne čine gotovo ništa da olakšaju stranim investitorima.

"Investitor iz Njemačke nam je ispričao da je u BiH imao neprijatno iskustvo sa birokratijom te da su morali da plate kaznu. Imali su odličnog advokata te su uspjeli da prevaziđu i taj problem. Na kraju je rekao da mu je ipak drago što je projekt uspješno završen.”, prenijela je Kluge.

Domaće kompanije žele saradnju sa stranim kompanijama 

Države Zapadnog Balkana žele da "namame" investitore, ali nisu uspješno uradile domaći zadatak kada je u pitanju radna snaga. Iako su kadrovi obrazovani investitori moraju da ulažu najmanje šest mjeseci u obuku uposlenika kako bi mogli da kvalitetno obavljaju poslove.

Anketa koju je urađena u toku studije pokazuje da polovina lokalnih kompanija surađuje sa stranim investitorim tačnije njih 55%. Promet stranim kompanija sa domaćim kompanijama je  35%. BIH u regiji ima najveći udio prometa domaćih sa stranim kompanijama i on iznosi 42%. Manje od polovine ispitanih kompanija ukupno 45% želi da sarađuje sa stranim kompanijama. Od kompanija koje su surađivale sa stranim kompanijama njih 60% zadovoljno je sa saradnjom sa stranim kompanijama.

Uvezivanje kompanija ključ uspjeha

One kompanije koje ne sarađuju sa stranim kompanijama rekle su da ne znaju kompanije sa kojima bi mogle da surađuju. Što pokazuje da postoji potreba za umrežavanje i uvezivanje kompanija.

Ognjenka Lalović direktorica Sektora privrede u Spoljnotrgovinskoj komori BiH je naglasila da je potrebno "zavrnuti rukave" i iskoristiti dobrobit ove novonastale situacije i blizinu lokacije evropskim zemljama.

"Možemo da imamo dobrobit od ovoga, jer smo dobar izbor za "near shoring". Dio smo Evrope i imamo najniže proizvodne troškove.  Treba da nudimo potencijal Zapadnog Balkana i da radimo sistematski", naglasila je Lalović.

Strani investitori su saglasni da je Zapadni Balkan mnogo bolja prilika za investiranje od Azije prvenstveno zbog kulturološke sličnosti. Politička stabilnost i konkurenta cijena Kini su ključni za poslovanje u ovim zemljama.

Pandemija korona virusa je pokazala da je za stabilno poslovanje potrebno imati više klijenata. Također, pandemija je ubrzala i digitalizaciju, a to je ono na čemu države Zapadnog Balkana moraju još raditi. Između ostalog, obrazovati radnu snagu kako bi bili u korak sa novim tehnologijama.

Panelisti su saglasni da zemlje Zapadnog Balkana treba da rade zajedno i da se uvezuju, a ne da gledaju jedni na druge kao na konkurenciju. Potrebno je da se uvežu i ponude ono najbolje uz sve prilike koje imaju.

"Nema vremena za takmičenje već udruživanje za strane i domaće kompanije", poručili su panelisti.

E.O.