Najavljeno poskupljenje hljeba u BiH

Troškovi života u BiH sve su skuplji, a građani nerijetko jedva sastavljaju kraj s krajem. I to nije kraj. U narednom periodu u najavi su nova povećanja cijena hljeba i pekarskih proizvoda. Sindikati apeluju na nadležne da pronađu način da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i na taj način spriječi ponovni udar na, ionako loš, standard građana.

Cijene osnovnih životnih namirnica, ali i ostale robe i usluga, u ovoj godini uglavnom su išle uzlaznom putanjom. Tako je, na primjer, početkom godine, jedan litar ulja koštao manje od dvije marke, da bi sada dostigao cijenu veću od tri marke, što je veliki udar na ionako siromašne džepove potrošača, posebno penzionera.

“Vidim da je sve gore i gore, a sad lično, ja, solidno, ali većina nije”;

“Pravo da ti kažem, slabo. Ne radi se, onda standardi veći”;

“Pa, vrlo teško, na ovom vremenu jako je sve poskupilo, a plata je na istom nivou ostala”;

“Mislim da je teško penzionerima, stvarno. Ali, ko god ima neka primanja u kući, može se”;

“Porasla je, prehrana je porasla. Ulje, hljeb je skuplji”;

“Divljaju cijene”;

“Preživljavamo nekako, a dokle ćemo, ne znam”, rekli su nam građani Sarajeva, Banjaluke i Mostara.

Šta kažu o poskupljenju hljeba?

Povećane su cijene i na pijacama, gdje nam za jedan skroman ručak bez mesa i mliječnih proizvoda treba najmanje 20 KM. Građani su svjesni da je svakim danom njihov novčanik sve tanji i da teško može pratiti nova poskupljenja.

Pored povećanja cijena ulja i drugih životnih namirnica, iz Saveza sindikata BiH najavljuju novo poskupljenje i to hljeba i pekarskih proizvoda. Razlog su visoke cijene pšenice na svjetskom tržištu koje ruše sve rekorde. Da bi se spriječio još jedan u nizu udara na potrošače, iz Saveza apeluju na vlast da ogromna sredstva, koja su kroz različite fondove i donacije došla u BiH, usmjere ka poljoprivednicima.

“Odgovornost leži na onima koji donose odluke i prave strategije u ovoj državi. Mi bismo mogli uložiti sredstva da se ta obradiva površina počne obrađivati, da se zasade poljoprivredne kulture koje ovdje mogu da rastu i mislim da bi se onda i potreba za uvozom tih nekih osnovnih stvari poput pšenice, kukuruza, … mogla smanjiti”, izjavila je Lejla Čaušević Sućeska iz Saveza samostalnih sindikata.

S druge strane, iz pekare “Klas” poručuju da ne planiraju povećanje cijena pekarskih proizvoda, ali da je o tome još rano govoriti, budući da je žetva pšenice u toku.

“Mi sigurno kao najveći proizvođač i kad je u pitanju i brašno, a isto tako, pekarski proizvodi na nivou BiH, ali i šire, nemamo tu o planu činiti i prema našim saznanjima, do toga ne bi trebalo doći”, poručio je Dragan Vučić, izvršni direktor “Klas” Sarajevo.

Da ne bi trebalo doći do povećanja cijena brašna, smatraju i pojedini ekonomisti, ali upozoravaju da uslovi na svjetskom tržištu diktiraju novu inflaciju, uslovljenu povećanjem transportnih troškova.

Mnogo čimbenika u igri

“Vjerovatno da će rasti proizvoda koje zavise od transporta, koje imaju neke duže destinacije, prebacivanje sa lokacije A na lokaciju B i s druge strane, svi oni proizvodi koji direktno ili indirektno zavise od globalnih inputa”, naveo je Admir Čavalić, ekonomski analitičar.

Podaci Agencije za statistiku pokazuju da je u periodu od januara do maja tekuće godine zabilježen prosječan rast cijena od 1.4 odsto. Sindikalna potrošačka korpa Federacije BiH za prošli mjesec iznosila je nešto više od dvije hiljade maraka. U Republici Srpskoj još nisu objavljeni podaci za jun, ali je za maj iznosila oko 1930 KM. Pregovori o utvrđivanju minimalne plate u iznosu od hiljadu maraka u Federaciji BiH ni nakon više od godinu dana nisu urodili plodom.

“Očito da se ovdje politizira i taktizira, da se nije spremno da se uđe u jedan otvoreni socijalni dijalog jer je došlo do faze smicanja, kad Sindikati više niti imaju strpljenja, niti više imamo volju da rarazgovaramo na ovaj način”, riječi su Mevludina Bektića, predsjednika Saveza samostalnih sindikata.

Krajnje je vrijeme, saglasni su Sindikati i stručnjaci da se fokus nadležnih prebaci na pronalaženje načina kako da se otkupe svi viškovi poljoprivrednih proizvoda od domaćih proizvođača, napune robne rezerve i na taj način spriječi crni scenario koji nam, bez adekvatne i brze reakcije nadležnih, definitivno slijedi.