Ogromne količine toksičnog otpada na nekoliko metara od naselja u Zvorniku

Između zvorničkih povratničkih naselja Klisa, Durakovići i Čelišmani se nalazi jezero crvenog mulja koji dolazi kao otpad nekadašnje fabrike glinice Birač Zvornik, današnje Alumine.

Crveni mulj je visokoalkalna koloidna suspenzija, zaostala nakon prerade boksita u glinicu po Bayerovom postupku.

Uprkos višestrukom ispiranju crveni mulj zadržava snažan alkalitet, usljed prisustva zaostale baze i čitavog niza alkalnih minerala.

Prema projektu predviđena je maksimalna visina brane crvenog mulja od 65 metara. Do sada je nadvišenje brane rađeno u dvije faze. U prvoj fazi urađena je visina brane od 20 metara, a u drugoj fazi još 40 m.

Ugrožena imovina povratnika u Zvorniku

Već postojeće količine crvenog mulja potapaju privatnu imovinu povratnika, te uzrokuju eroziju tla u dvorištima stanovnika okolnih naselja.

Porodica Smajlović živi pored jezera od dana povratka. Svjedoče isparavanju oblaka otpadne prašine, smrada hemikalija, te sušenju drveća.

"Kako voda prilazi, na pet metara ispred počinje sušenje drveća. Zadnjih desetak godina nam ne uspijevaju usjevi. O problemima koje imamo ovdje pored crvenog mulja sa nama niko ne razgovara", izjavio je Amir Smajlović.

Najveći strah mještana okolnih naselja jeste od podizanja nivoa brane koje bi uzrokovalo potapanja, praktično do njihovih domova, što bi značilo iseljavanje.

Iz Alumine najavljuju podizanje nivoa brane za još pet metara.

"Menadžment fabrike je planirao da se prvo uradi nadvišenje brane za dva metra, a kasnije još tri metra. Za sada crveni mulj odlažemo u dio jezera koji se do sada nije zapunjavao, a potisnutu vodu koristimo za razne potrebe u fabrici. Za tu namjenu uradili smo 1050 metara pontonskog cjevovoda. Kako sada stvari stoje, imamo mogućnost da u narednom periodu produžimo ovaj cjevovod za još okvirno oko 1000m. Na ovaj način bismo stekli mogućnost istakanja mulja bez nadvišenja brane u narednih jednu do dvije godine. Bez obzira na to, mi smo planirali u 2021. godini podizanje visine brane za dva metra", izjavio je Zoran Obrenović, pomoćnik ovlaštenog lica za tehnička pitanja u Alumini.

Isprani mulj, kako kaže, na površini zadržava veoma mali dio zalužene vode čija se koncentracija dodatno značajno smanjuje dolaskom u jezero crvenog mulja usljed značajnog razrijeđenja koje nastaje zbog velike količine vode u jezeru. Razrijeđenje lužine je dodatno pojačano atmosferskim padavinama i dejstvom ugljen-monoksida iz zraka koji vrši karbonizaciju kaustične lužine u značajno manje toksičnu karbonatnu lužinu.

Odlaganje crvenog mulja ozbiljan problem

U istraživanju koje je provedeno na Tehnološkom fakultetu u Zvorniku tvrde da je odlaganje crvenog mulja ozbiljan ekološki problem.

"Alkalitet crvenog mulja predstavlja vrlo ozbiljan problem, kako pri eventualnim aplikacijama, tako i pri odlaganju. Svaka tona suhog crvenog mulja sadrži značajan alkalitet u količini od 5-20 gL sode (izražen kao Na2CO3). Ovo može prouzrokovati niz sekundarnih problema, kao što su izluživanje toksičnih metala, pukotine glinenih zaptivnih masa na mjestu deponovanja, stvaranje alkalne prašine i sprečavanje rasta biljaka. Visok alkalitet je primarni razlog koji bi mogao uticati da se crveni mulj klasifikuje kao opasan materijal", navodi se u istraživanju Tehnološkog fakulteta u Zvorniku.

Da se radi o veoma opasnom materijalu za životnu sredinu i zdravlje ljudi tvrdi i profesorica Medicinskog fakulteta u Tuzli Nurka Pranjić.

"Crveni mulj sadrži opasne supstance, predstavlja visoku opasnost za zagađenje okoliša, vode i indirektno hrane. Nabrojani metali su uglavnom karcenogeni", izjavila je profesorica Pranjić.

Kako je pojasnila, najučuestlija profesionalna toksikologija i patologija ispoljava se na plućima zbog udisanja prašine, aerosola i dimova pneumokoniozom, opstruktivnim bronhitisom, astmom i rakom pluća. Česte su profesionalne bolesti kože zbog kontakta s iritativnim i alergijskim supstancama u aluminijumskim prašinama, ekcematozni dermatitis i teleangiektazije. Rjeđi su tumori kože.

"Nova naučna otkrića dovode u vezu s ekspozicijom kancerogenim metalima oralnim putem u otpadnim bazama crvenog mulja koje su prodrle u konzumiranu pitku vodu i hranu sa nastankom raka dojke. S izloženošću boksitnog otpada u okolišu razmatraju se neurokognitivni zdravstveni uticaji, koji se odnose na smetnje koordinacije i ravnoteže, toksičnu encefalopatiju mozga koju prati moždani edem (oteklina mozga) i povišen intrakranijalni pritisak otkriven u dijaliznih pacijenata", dodala je.

Dodatni problem stanovnika tri povratnička naselja u Zvorniku jeste da se ne vrše analize vode za piće i tla.

"Stanovništvo koje živi oko brane crvenog mulja nije u sistemu javnog vodosnabdijevanja tako da inspektor za hranu nema nadležnost u vezi s ispitivanjem uzoraka vode za piće. Analize vode za piće koja nije u sistemu javnog vodosnabdijevanja vrši Institut za javno zdravstvo RS na zahtjev potrošača", navedeno je u odgovoru Odjeljenja za inspekcijski nadzor Grada Zvornika.

Iz Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske na upućena pitanja nije stigao odgovor. Niko od nadležnih do ovog trenutka nije izašao na teren kako bi se uvjerio u prizore na terenu i blizinu na kojoj se jezero nalazi od prvih kuća.

Iz Alumine tvrde da se veoma često na površini jezera mogu vidjeti ptice i patke, što govori da crveni mulj ekološki ne predstavlja opasnost po okruženje.