Višemilionski iznosi prikupljeni od putarina stoje neiskorišteni

Višemilionski iznosi prikupljeni od putarina stoje neiskorišteni. Razlog, kao i za sve druge probleme u zemlji, različiti stavovi entiteta o načinu raspodjele. Apsurdno je da ovako veliki iznosi novca stoje, dok naša zemlja ima tek 200 kilometara autoputa. 

Na posebnom podračunu Centralne banke više od tri godine su 144 miliona maraka prikupljena od putarina koja nisu raspoređena. UO UIO ne može se dogovoriti o njihovoj preraspodjeli, jer predstavnici entiteta nisu zadovoljni dogovorenim pripadajućim procentima.

"Sredstva se dijele na osnovu privremene odluke, a tom odlukom 59% se raspoređuje Federaciji, 39% RS, a 2% Brčko distriktu. S tim kako sam već rekao, svaki dan se 10% sredstava oduzima i ostavlja na račun rezervi", pojasnio je Ratko Kovačević, menadžer za odnose s javnošću UIO.

Sa Ekonomskog fakulteta kažu da nije sve tako jednostavno i da problematika raspodjele zavisi od doprinosa entiteta.

"UO UIO nije definirao preraspodjelu kako zakon nalaže. A u suštini entiteti na neki način osporavaju tu odluku argumentirajući je da su sredstva u mnogo većem obimu doznačena iz entiteta u odnosu na raspodjelu. Federacija prednjači, doprinosi između 80-85%", kaže Hatidža Jahić, ekonomska analitičarka.

U međuvremenu pojavili su se i novi nameti zbog neraspoređenog novca. Naime, CB BiH utvrdila je nove, više naknade za svoje usluge. UIO je stigao obračun naknade za vođenje depozitnih računa i to za maj tekuće godine od nešto više od 11 hiljada i za juni skoro 13 hiljada maraka. Što na godišnjem nivou građane ove zemlje košta 144.000 maraka. Iz CB se pozivaju na Odluku o utvrđivanju tarifne naknade, a koja se primjenjuje od 01. 5. 2021. godine.

"Za uvođenje nove odluke jeste činjenica da je europska CB ješ 2014 uvela negativne stope na eurske depozite. Obzirom da CB BiH radi po aranžmanu valutnog odbora ona investira svoje devizne rezerve na tržištu euro zone i izložena je tržišnim kamatnim stopama", rekla je Emina Ćeman, rukovodilac Odjeljenja za bankarstvo.

"Kada pogledate kamatne stope po svijetu košta vas kada dežite novac u banci. To je ono kada kažemo zašto plaćamo kamte na nepovučena sredstva, to je otprilike po sličnom modelu. Ne radi CB operacije s tim novcem na otvorenom tržištu", kaže ekonomistica Svetlana Cenić.

UIO je uputila primjedbu na obračun ovako visoke naknade Centralnoj banci, ali nisu dobili pozitivan odgovor. Nepoznanica je s koje stavke iz budžeta će biti plaćeno 144.000 maraka za ovaj nemar. Uz sve ovo ključno je da su nam putevi u karastrofalnom stanju i da imamo samo 208 km autoputa u BiH. I dok god imamo na raspolaganju sredstva međunarodnih kreditora, očigledno se neće desiti pomak kada je riječ o ovoj problematici.