BH banke: Zakon o zaštiti jemaca vodi smanjenju kreditnih aktivnosti i rastu kamata

Brojne su nelogičnosti, nepravilnosti, protivrječnosti i nejasnoće koje predloženi zakon o zaštiti jemaca u Federaciji čini u praksi gotovo neprovodivim. Nacrt zakona o zaštiti jemaca se može ocijeniti kao neodrživ, pravno neutemeljen, nepotreban i nestručno napisan. Njegova primjena vodila bi smanjenju kreditne aktivnosti i rastu kamata, što je destimulirajuće za ukupnu privrednu aktivnost, i za oporavak lične potrošnje, a što je bh. ekonomiji najmanje potrebno.

To su u najkraćem ocjene banaka na Nacrt zakona o zaštiti jemaca koji je nedavno usvojen u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, a predložila ga je poslanica Aida Čikić.

Mijo Mišić, sekretar Udruženja banaka BiH u izjavi za Agenciju FENA, kaže da su uputili amandmane na predloženi zakon.

"Ukupan portfolio bankarskih kredita u BiH ima 1,7 miliona kreditnih partija, od čega na FBiH otpada 1,16 miliona kreditnih partija ili 68 procenata. Od ukupno 1,16 miliona kreditnih partija u FBiH, 236.000 kreditnih partija ili 20 procenata ima jemca kao osiguranje kredita. Ako bi se donijelo zakonsko rješenje koje će značajno ograničiti korištenje jemca kao obezbjeđenja kredita, a cijeneći da ne postoji adekvatna alternativa jer su police osiguranja i hipoteke veoma ograničene, može se očekivati pad kreditne aktivnosti. To je posljedično destimulirajuće i za ukupnu privrednu aktivnost, i za oporavak osobne potrošnje, što je bh. ekonomiji u ovom momentu najmanje potrebno", upozorava Mišić.

Taj zakon za posljedicu bi imao, kaže Mišić, to da bi građani, posebice oni koji imaju potrebu za kreditima do 20.000 KM, bili prinuđeni da zalažu nekretnine, što za njih predstavlja dodatne troškove i vodi poskupljenju kreditnih proizvoda, odnosno povećanju efektivne kamatne stope.

Nadalje, naglašava Mišić, u proceduri je i prijedlog Zakona o zaštiti korisnika financijskih usluga, tako da se nameću i pitanja zbog čega tretirati istu temu kroz dva zakona te kako riješiti koliziju ovog zakona s odredbama drugih zakona?

"Ako se to ne otkloni, možemo računati s konfuzijom i problemima u samoj primjeni", kaže Mišić.

Udruženje banaka BiH predlaže i da se razmotre podaci o broju jemaca koji otplaćuju kredite za glavne dužnike u kompletnom bankarskom sektoru, jer bi to trebala biti polazna osnova u razmatranju opravdanosti postojanja same institucije jemca.

Prema podacima entitetskih agencija za bankarstvo, u prvom kvartalu ove godine je na nivou Federacije BiH zabilježeno oko 3.200 jemaca koji otplaćuju kredite u iznosu od 12,5 miliona KM. Učešće iznosa kredita i broja kreditnih partija koje otplaćuju jemci u odnosu na podatke za ukupan sistem FBiH iznose svega 0,4 posto i 0,2 posto. Slična situacija je i u RS-u.

"Dakle, broj jemaca, i iznos kredita koji oni servisiraju je vrlo nizak. Zvanični podaci entitetskih agencija za bankarstvo, koje kontinuirano nadziru banke i kontroliraju navedene pokazatelje, drastično odstupaju od broja "prevarenih" jemaca kojima se spekulira u javnosti od 200 do 300 hiljada. Za jedan konstruktivan javni dijalog bi bilo zaista poželjno da se i za te podatke navedu oficijelni izvori", kaže Mišić.

U UniCredit Bank d.d. kažu da je Nacrt Zakona o zaštiti jemaca neodrživ, pravno neutemeljen, nepotreban i nestručno napisan, protivno osnovnim postulatima nomotehnike.

"Ovim nacrtom se namjerava regulirati materija zaštite samo jedne kategorije sudionika obveznopravnih odnosa, koja je već ostvarena kroz druge pozitivne zakonske propise. Ovim nacrtom se ponavljaju definicije i odredbe već postojećih zakona, a ovo ponavljanje je nomotehnički neprihvatljivo i dupliciraju se propisi što može samo dovesti do poteškoća u primjeni, a što govori u prilog ocjeni o nepotrebnosti ovog zakona. Nadalje, pravno je nedopustivo da se ovim zakonom ukidaju pravni instituti definirani drugim pozitivnim zakonima i to samo za određenu kategoriju adresata pravnih normi", kazali su Agenciji FENA u UniCredit banci.

Generalna primjedba Raiffeisen Bank d.d. BiH je da predloženi zakon samo usložnjava postojeću situaciju i povećava pravnu nesigurnost.

"Samo obrazloženje predloženog zakona polazi s ekstremno negativističkog stajališta prema kreditorima, što zasigurno nije poruka koju BiH želi poslati stranim investitorima, u vrijeme kada je, nažalost, priliv stranih investicija u BiH gotovo zanemariv", upozoravaju iz Raifeisen banke.

Ukazuju na niz nelogičnosti, nepravilnosti, protivrječnosti i nejasnoća koje ovaj zakon u praksi čine gotovo neprovodivim. Kao primjer navode da zakon uvodi pojmove koji su "u najmanju ruku čudni, poput pojma mentalne sposobnosti dužnika i jemaca. Ovo bi u praksi moglo značiti da bi svaki jemac prilikom realizacije jemstva morao donijeti uvjerenje od nadležne zdravstvene ustanove o svojoj mentalnoj sposobnosti, što se zaista čini nesuvislim", kažu u Raifeisen banci.

I Sparkasse Bank stoji iza generalnog stava bankarske zajednice.

"Podržavamo uređivanje bilo koje oblasti bankarstva propisima, ali ukoliko su ti propisi praktično provodivi i efikasni, minimiziraju rizike u praksi, doprinose efikasnijem uređenju odnosa između klijenta i banke, ne kolidiraju s postojećim propisima, i što je najbitnije, ne ugrožavaju kreditnu ili drugu aktivnost banaka koje su krucijalne za ekonomski razvoj zemlje", odgovor je Agenciji FENA iz Sparkasse banke.

Podsjetimo, da zakon koji je predložila poslanica Aida Čikić predviđa da banke jače obavežu glavnog dužnika na vraćanje kredita, a da u slučaju njegove neodgovornosti, na obavezama jemca insistiraju u krajnjoj mjeri. Čikić u prilikom predlaganja Nacrta zakona rekla da bi ovakav zakon bio prijelazno rješenje do glavnog cilja - ukidanja institucije jemca (žiranta).