Akšamija: Recikliranjem do tapiserija i šatora za izbjeglice

Nagrade dobitnicima globalne Holcimove nagrade za održivu gradnju uručene su na ceremoniji primopredaje na Međunarodnom bijenalu arhitekture u Veneciji, Italija.

Dobitnici globalne Holcimove nagrade za održivu gradnju predstavljaju vrhunske pristupe održivom dizajnu, zelenoj arhitekturi i inovacijama materijala.

U 6. ciklusu najznačajnijeg svetskog takmičenja za održivi dizajn, koji nudi novčanu nagradu od dva miliona dolara, većina globalnih nagrađenih projekata je iz regiona Azije i Pacifika i Bliskog Istoka, Afrike.

Po jedna glavna nagrada je otišla i u Kolumbiju i Švicarsku.

U 6. ciklusu prijavljena su ukupno 4.742 projekta iz 134 zemlje.

Među nagađenima je i projekat koji je rad umjetnice i historičarke arhitekture, vanredne profesorice na MIT-ovom odjelu za arhitekturu, umjetnost, kulturu i tehnologiju Azre Akšamija i tima MIT Future Heritage Lab, Cambridge, MA, SAD.

Akšamija navodi da se godišnje proizvede preko 80 milijardi kvadratnih metara odbačenih ili neiskorištenih odjevnih predmeta, te da je stvaranje vrijednosti spajanjem tog otpada s ljudskim potencijalom izbjegličkih kampova ideja iza tog projekta.

"Odjeća se reciklira u modularne tapiserije, koje se onda mogu koristiti za interijere postojećih izbjegličkih koliba (kao izolacija), a mogu se sastaviti i za šatore. Proces pravljenja pruža mogućnost za lično kreativno izražavanje, održavanje lokalnih tradicija tekstilne umjetnosti, kao i edukarivnu razmjenu preko granica.", kazala je Akšamija za Fenu.

Članica žirija profesorica tehnologije održive gradnje (EPFL Lozana, Švajcarska), Maria Atkinson izjavila je da je riječ o projektu koji je dirljiv jer vraća ponos izbjeglicama uvodeći suptilan dio njihove kulture u njihove živote.

Žiri Global Holcim Awards cijenio je podršku projekta kulturnoj otpornosti raseljenih zajednica kroz promociju prakse zasnovane na saradnji.

"Naš projekat se bavi problemima kulturne infrastrukture i izbegličkih kampova i ublažava nedostatak mogućnosti raseljenih da pristupe sredstvima kulturne otpornosti.", objašnjava autorica projekta Akšamija.

Tim MIT Future Heritage Lab je dobio dvije nagrade "Priznanje u regionalnoj kategoriji za Bliski istok/Afriku" i pohvalu u Globalnoj kategoriji.

Projekt koji je dobio nagradu je T-Serai, prototip šatora za kulturni odgovor na humanitarne krize, proizveden uz podršku Muzeja u Sharjah (UAE) i partnera za implementaciju Norveškog vijeća za izbjeglice (NRC) u Jordanu.

"Participatorna dimenzija projekta uključivala je studente na MIT-u, na američkom univerzitetu Sharjah, kao i grupu sirijskih žena upisanih u Omladinski program NRC-a u izbjegličkom kampu Zaatari.", navodi Akšamija istakavši da je riječ o projektu koji je istinski zajednički napor mnogih partnerskih organizacija i pojedinaca

Akšamija kaže da će novac od nagrade iskoristit za distribuciju knjige Design to Live: Everyday Inventions from a Refugee Camp (Dizajn za život: svakodnevni izumi iz izbjegličkog kampa (MIT Press, 2021.), koju će poslati raznim kreatorima međunarodnih politika, a također će organizirati predstavljanje knjige u izbjegličkom kampu u Jordanu

Nezavisnim žirijem koji je ocjenjivao projekte na globalnom nivou predsjedavao je Hashim Sarkis (dekan Škole za arhitekturu i planiranje, Massachusetts Institute of Technology, Cambridge, MA, SAD).

U žiriju su bili Angelo Bucci (spbr arquitetos i profesor građevinskog dizajna, Universidade de São Paulo, Brazil), Bruce Gibbons (Thornton Tomasetti, SAD), Anne Lacaton (Lacaton & Vassal Architectes, Francuska) i Mun Summ Wong (WOHA, Singapur ).

Marilyne Andersen (profesor tehnologija održive gradnje, EPFL Lozana, Švajcarska), Maria Atkinson AM (Savet za zelenu gradnju Australije), Meisa Batayneh Maani(Maisam Architects & Engineers, Jordan) i Brinda Somaya (Somaya & Kalappa Consultants, Indija) predstavljale su odbor i Akademski komitet Fondacije kao dodatni članovi žirija.

Azra Akšamija je vanredna profesorica na Odjelu za arhitekturu MIT-a, programu za umjetnost, kulturu i tehnologiju, gdje vodi Laboratorij buduće baštine koji je još jedno područje njenog rada koje se odnosi se na studije kulturne baštine kao novonastale akademske discipline, kojoj doprinosi kroz umjetničku i pedagošku perspektivu.

Laboratorija za buduću baštinu, razvija kulturološki osjetljive metode umjetnosti i dizajna u humanitarnom kontekstu.

Cilj rada Laboratorije je da pruži kreativne odgovore na sukobe i krize, baveći se gubitkom istorije i pamćenja raseljenog stanovništva, istovremeno unapređujući transkulturno razumijevanje.