Slabi efekti antikriznih mjera u FBiH: Od 48 mjera samo jedna u potpunosti realizirana

Prošlo je više od godinu dana od kada je Vlada FBiH donijela set mjera za ublažavanje posljedica ekonomske krize i do sada se slabo što od njih realiziralo.

Naime, od 48 mjera koje su usuglasila tri socijalana partnera-Vlada-sinidikat-poslodavci – samo jedna je provedena u potpunosti, tri tek djelimično, dok se 44 ostale uopće nisu počele provoditi.

(Edhem Biber)

Jedina mjera koju je Vlada uspjela realizirati, u suradnji s Agencijom za bankarstvo FBiH, je omogućavanje reprograma kredita za poduzeća i građane koja je imala za cilj potaknuti potrošnju.

Prema riječima Edhema Bibera, sada već bivšeg predsjednika Saveza samostalnih sindikata BiH, koji je sudjelovao u izradi seta ovih mjera, ono što je realizirano je malo u odnosu na ono što se trebalo uraditi.

Kaže da je provedba najbitnijih mjera kao što su smanjenje javne potrošnje, rasterećenje poslovnih subjekata, te osiguranje poticaja kompanijama koje su izvozno orijentirane, izostala.

"Bilo je dogovoreno da se to završi do kraja travnja 2009. Da se to uradilo tada, vlasti ne bi imale problema ni sa ispunjavanjem uvjeta iz stand by aranžmana. Ali u to vrijeme nisu bile spremne da se uhvate u koštac sa ovim problemima", kaže Biber.

U programu mjera za izlazak iz krize planirano je i ukidanje parafiskalnih propisa koje su veliko oprerećenje kompanijama, a od te odredbe jedino je smanjena turistička članarina za kompanije koja su vezane za turizam. Visina ove pristojbe je smanjena za 50 posto za sve razrede.

Intezivirane su aktivnosti vezane za regulatornu reformu jer je u tijeku njena provedba tzv. Giljotine propisa.

Jedna od mjera je bila da se u Zakonu o javnim nabavkama treba zadržati preferencijal za domaće isporučitelje od 5 do 10 posto, ovisno od vrijednosti posla. Biber ističe da ova odredba već postoji u zakonu ali da se ona u praksi slabo provodi.

"Trebalo je izmjeniti Zakon o doprinosima čime bi se smanjili doprinosi za PIO za 1 procentni poen, doprinos za zdravstveno osiguranje za 1,5 procentni poen i doprinos za zapošljavanje za 1 procentni poen. No, ni do toga nije došlo", kaže Biber.

Među mjerama bilo navedeno je da će se u skladu sa Zakonom o Razvojnoj banci Federacije BiH osigurati sredstva za povećanje temeljnog kapitala banke iz proračuna i drugih izvora, i time osigurati financijsku podršku kompanijama koje će biti pogođene ekonomskom krizom.

Za ove namjene trebalo je osigurati 100 milijuna KM. Biber kaže da je postojao interes i stranih invesititora ali da su zbog stalnih afera u ovoj banci odustali od toga. Planirano je i da se preko Razvojne banke FBiH i komercijalnih banaka osigura fond od najmanje 1.000 milijuna KM, koja će se koristiti za nove kreditne linije kompanijama, uz kamatnu stopu ne veću od 6% koja će biti namjenjena najviše izvozno orjentiranim kompanijama.

"Federalna Vlada imala je obvezu utvrditi fond za kompanije koje imaju izvoznu perspektivu, a sredstva u taj fond dolazila bi od ušteda koje bi se ostvarile reformama. Slično je uradila i Hrvatska. Nažalost, mi do sada nismo ništa uradili po ovom pitanju", kaže Biber.

Remzo Bakšić, direktor Asocijacije poslodavaca BiH, kaže da su svjesni da je ispunjenje njihovih zahtjeva, s trenutnim stanjem u punjenju proračuna, nemoguće očekivati. Ipak, ističe da je jasno da se sredstva moraju odvojiti za gospodarstvo jer je njen razvoj jedini spas za državu.

Kaže da domaće kompanije ne mogu ni razmišljati o pokretanju nekih projekta u situaciji kada su nekonkurentne zbog visokih opterećenja koje imaju u državi. Kaže da će već početkom idućeg mjeseca imati sastank s premijerom Mustafom Mujezinovićem kada će razgovarati o mogućnostima koje su preostale za razvoj ekonomije.

Kaže da ohrabruje najava pokretanja velikih infrastrukturnih projekta ali ističe da je sada pitanje kada će Vlada raspisati te tendere. Bakšić ističe da će od Vlade tražiti da se u razgovorima sa međunarodnim financijskim institucijama koji financiraju ove projekte zalažu da se i domaćim kompanijama omogući sudjelovanje u realizaciji istih.

D.Kozina