REDAH organizirao konferenciju o konkurentnosti gospodarstva BIH

U okviru Sajma gospodarstva u Mostaru danas je u organizaciji Regionalne razvojne agencije za Hercegovinu (REDAH) organizirana konferencija pod nazivom "Konkurentnost gospodarstva BiH i izazovi ulaska Republike Hrvatske u EU za BiH".

Direktor REDAH-a Ivan Jurilj kazao je u izjavi za Fenu kako REDAH provodi projekt "Konkurentni regionalni ekonomski razvitak Hercegovine" (CREDO Hercegovina), kojeg financira Švedska agencija za međunarodnu suradnju i razvitak – Sida, a čiji je cilj povećanje konkurentnosti gospodarstva.

S obzirom da iduće godine Hrvatska postaje članica EU, odnosno postaje tržište EU, Jurilj je istakao kako je za BiH izuzetno značajna tema promjena vanjskotrgovinskog režima između Hrvatske i BiH.

Dodao je kako je ogromna razmjena između ove dvije zemlje, koja će se s novim režimom svakako promijeniti.

"Ulazak Hrvatske u EU ima iznimne učinke na gospodarstvo BiH i upravo smo ovom konferencijom željeli dodatno aktuelizirati to pitanje, pitanje konkurentnosti ukupnog gospodarstva u BiH, ali i aktuelizirati pitanje učinaka ulaska Hrvatske u EU u odnosu na BiH, kako bi se određene stvari do samog ulaska Hrvatske u EU mogle promijeniti", kazao je Jurilj.

Na današnjoj konferenciji će, kako je dodao, biti predstavljene i analize odabranih sektora u projektu "CREDO Hercegovina": sektora prerade metala, prerade plastike, proizvodnje sira i IKT sektora.

Jedan od predavača na konferenciji prof. Vjekoslav Domljan kazao je u izjavi za novinare kako će se u svom izlaganju fokusirati na to da istakne kako postoje kratkoročni, srednjoročni i dugoročni efekti priključivanja Hrvatske Evropskoj uniji.

"Što se tiče kratkoročnih efekata, možemo kazati da će oni uglavnom biti negativni zbog toga što inače slabo izgrađujemo institucije, pa se to odražava ovom prilikom i na ovaj specifičan slučaj, a na srednji i dugi rok, uz pretpostavku da će te institucije, instrumenti i sve ostalo što je potrebno biti izgrađeno, očekujemo uglavnom pozitivne efekte ulaska Hrvatske u EU, pri čemu Hrvatska može da postane regionalni lider, a BiH, imajući u vidu obim vanjskoekonomske razmjene, i prva pratilja Hrvatske na putu u EU", kazao je Domljan.

Istakao je kako BiH i Hrvatska imaju dugoročnu, vrlo intenzivnu saradnju i da je to tako decenijama.

"One pripadaju jednom širem skupu zemalja u trokutu Rim-Berlin-Beograd koja decenijama ostvaruje između 55 do 75 posto svoje vanjskotrgovinske razmjene unutar ovog trokuta, gdje ima nekoliko zemalja, a posebice Njemačka, Italija, Austrija, Slovenija, Hrvatska, Srbija i BiH.

Ulazak Hrvatske u EU će privremeno dovesti do određenih negativnih efekata zbog toga što BiH to ne dočekuje spremno, ali još uvijek ima vremena da se stvari poprave. Očekujem da će se nakon tih kratkoročnih negativnih efekata stvari normalizirati i krenuti svojim putem i da će to biti jedna prekretnica u puno intenzivnijoj ekonomskoj saradnji BiH i Hrvatske.

Kroz zajedničku saradnju i zajedničke nastupe prema evropskim fondovima ova regija može na srednji i dugi rok očekivati samo pozitivne efekte od priključenja Hrvatske Evropskoj uniji", zaključio je Domljan.

Konferenciji je prisustvovala i direktorica Agencije za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) Jelica Grujić, koja je ovom prilikom održala prezentaciju o uticaju ulaska Republike Hrvatske u EU na strana ulaganja u BiH.

Govorila je o prilivu direktnih stranih ulaganja registriranih do sada u BiH, uključujući i ulaganja iz Republike Hrvatske, najvažnijim hrvatskim investitorima u našoj zemlji, kao i o ugovorima koje je BiH potpisala sa Hrvatskom, a odnose se na područje stranih ulaganja.