U Kantonu Sarajevo aktivna 102 stečajna postupka, proces traje predugo

21.02.2022. 14:17 / Izvor: Akta.ba
Stečaj

Stečajni postupak traje predugo i to je ono što sprječava reorganizaciju, poručeno je sa tematske sjednice ekonomsko-socijalnog vijeća za područje KS.

Stečajni postupak traje predugo i to je ono što sprječava reorganizaciju, poručeno je sa tematske sjednice ekonomsko-socijalnog vijeća za područje KS. Tema sjednice koja je održana danas u Centru za djecu i omladinu Novo Sarjevo bila je „Stečaj je naša šansa ili propast – stanje u Kantonu Sarajevo.

Na samom početku sjednice  Hasan Tanović, načelnik Općine Novo Sarajevo je pozdravio sve prisutne i kazao da je Općina Novo Sarajevo sa zadovoljstvom dala podršku ovako značajnom sastanku.

U uvodnim izlaganjima je zaključeno da zakonodavstvo daje dovoljno prostora da se smanje troškovi stečaja, ali teško bez kvalitetnih kadrova i pomoći vlasti.

"Poslodavci traže od vlasti da se uključe u iznalaženje rješenja kako firme ne bi došle u stečaj ili, ukoliko odu u stečaj, da nađu način kako bi reorganizacijom odvojili dio koji je "zdrav", da se zaposle ljudi i nastavi proizvodnja ili pružanje usluga", kazao je Safudin Čengić iz Unije poslodavaca KS.

Aktivno 102 stečajna postupka u KS

Jedan od otežavajućih okolnosti je što su stečajni upravnici često angažovani u više firmi pa se zbog toga ne mogu kvalitetno posvetiti postupku.

Više od 4.400 preduzeća duguje preko 2.600.000.000 KM po raznim osnovama pokazuju podaci Porezne uprave Federacije BiH. Prema podacima iz Općinskog suda Sarajevo na kraju 2021. godine aktivno je bilo 102 stečajna postupka. Prema tim podacima najduži stečajni postupak vodi se u firmi "Alhos" i traje od 2004.

"Bilo šta da zaustavite nakon 18 godina ne bi ostalo ništa. Novim zakonom u Federaciji je predviđeno da se stečajni postupak provede u roku od godinu dana, a u iznimnim okolnostima će se produžiti", naglasio je Čengić.

Do kraja 2022. bi trebalo da svi postupci budu gotovi.

stecaj sjednica

Zako o stečaju ne reguliše adekvatno posljedice stečajnog postupka

Zakoni u stečaju koji se primjenjuju u BiH prate trendove u regionu, ali ne reguliše adekvatno posljedice stečajnog postupka.

"Sva tri zakona imaju međunarodne odredbe o stečaju i mi znamo kako postupiti ako je firma u nekoj stranoj zemlji, a filijala je u BiH, ali ne znamo kako postupiti ako se otvori u RS-u, a imovina je u FBiH. Nemamo norme o interlokalnom sukobu zakona i vrlo je upitno da li je ova jednakost u skladu sa jednim članom ustava BiH. Što se tiče reforme stečajnog postupka u regionu pratimo trendove. Svi su dali naglasak na reorganizaciju", kazala je Meliha Povlakić, šefica katedre građanskog prava na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

U stečajnom postupku reorganizacija znači da se u jednoj fazi stečajnog postupka nastoji na novi način definirati dužničko povjerilački odnosi. No, da bi reorganizacija zaživjela potrebno je da počne na vrijeme.

"Ne može biti reorganizacije ako ne počne na vrijeme, jer toliko se stvari iskompliciraju da porastu dugovi, propadne imovina i onda je nemoguće provesti reorganizaciju", naglasila je profesorica.

Stečaj umjesto da spašava firme pretvorio se u likvidaciju kazao je Franjo Rener iz Saveza samostalnih sindikata KS te dodao:

"Stečajni postupak je nastavak loše privatizacije koja je započeta oduzimanjem imovine radnicima, pretvaranjem u državnu imovinu i donošenjem zakona o privatizaciji".

Izudin Kešetović, stečajni upravnik sličnog je mišljenja smatra da su u nerješenom sistemskom pristupu u upravljanju u javnim ustanovama državni organi postali administrativno operativni birokratski organi vlasti iz sistema 45 godine.

"Oni su uzeli nadzor nad nadzorom i zakon nad zakonom.  Nama ne treba zakon o konsolidaciji, jer ti zakoni su pogubni to se pokazalo kod zakona o konsolidaciji zdravstva i runika. Rudnik je trebao u stečajni postupak i zdravstvo se kroz stečajni postupak može razriješiti ovih problema", istakao je Kešetović.

Ima mnogo problema i mnogo posla zato je to izazovno za pravnu i ekonomsku struku.

E.O.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti