Projekat Gornji horizonti još je u pripremnoj fazi, a prirodne posljedice već su vidljive. Kako je planirano voda iz sliva Neretve će se nasilno prevoditi u sliv Trebišnjice. Ekološki aktivisti ističu da je ovo opasno po prirodu, ljude i životinje.
Edin Hrelja, profesor na Odsjeku za geografiju Prirodno-matematičkog fakulteta kaže da antropogene aktivnosti koje su usmjerene na podzemne vode trebaju provoditi sa velikim oprezom.
"Sve značajnije antropogene aktivnosti unutar prirodnih sistema u značajnoj mjeri narušavaju fukcionisanje prirodnogeografskih procesa i pojava. Kada su krška područja u pitanju, koja zbog geološke građe predstavljaju hidrološke kolektore, sve antropogene aktivnosti koje su usmjerene na podzemne vode trebaju se provoditi sa velikim oprezom. U ranijim fazama, antropogeno djelovanje u pravcu iskorištavanja podzemnih voda u kršim oblastima u značajnoj mjeri se odrazilo na funkcionisanje čitavog geosistema, što je najčešće u suprotnosti sa nacionalnim i međunarodnim ciljevima, zakonskom regulativom i prostornim planovima i planovima upravljanja uspostavljenim na različitim nivoima vlasti", kazao je prof. Hrelja za Akta.ba.
Voda postaje slanija
Zaslanjenost vode i mali vodostaji jedan su od najvećih problema sa kojima se susreću poljoprivrednici u ovom djelu naše države, a sa ovim projektom bi moglo biti još gore.
Hidrološkim zahvatima u gornjim horizontima - krškim poljima narušava se prirodno funkcionisanje podzemnih voda. Prirodni procesi se odnose na podzemno oticanje vode u pravcu lokalnih riječnih i jezerskih te apsulutnih morskih erozionih baza, odnosno u pravcu rijeke Neretve, Hutovog blata, Deranskog i Svitavskg jezera i Sredozemnog mora.
"Hidrološkim zahvatima zadržava se voda u gornjim horizontima i smanjuje se podzemno i površinsko oticanje vode prema navedenim slivovima. Na taj način doprinosi se smanjivanju količine slatke vode u donjim hipsometrijskim nivoima sliva Neretve (prije svega delte Neretve) što doprinosi prodoru slane vode iz Sredozemnog mora kroz podzemne kanale u unutrašnjost riječne doline. Na ovaj način doprinosi se zaslanjivanju vode, ali i zaslanjivanju i gubljenju poljoprivrednog zemljišta. Također, negativni efekti se odražavaju i kroz gubljenje pitke vode, jer u ljetnom period godine veliki broj izvora i vrela u potpunosti ostanu bez hidrološke funkcije, što će se svakako intenzivirati navedenim antropogenim zahvatima. Istaknuti antropogeni zahvati pored komponentnog utjecaja imaju značajan utjecaj na funkcionisanje kompletnog geosistema", pojasnio je profesor.
Doc. dr. Edin Hrelja
Zbog zahvata na rijekama u Hercegovini Hutovo blato ostalo bez 45 % močvara
Očuvanje bioloških i ekoloških fenomena močvarnog staništa Parka prirode Hutovo blato od međunarodne je važnosti. Kvaliteta ovog ekosistema u direktnoj je vezi sa održavanjem vodnog režima krških polja ovog dijela Bosne i Hercegovine.
"Zbog intenzivnih procesa antropogenizacije - projektom prevođenja voda u gornjim horizontima 60-tih godina, hidromelioracijskim zahvatima, izgradnjom hidroenergetskih potencijala, betoniranjem korita Trebišnjice, podizanjem kompenzacionog bazena Svitavskog jezera za potrebe HE Čapljina (1972. godine), utjecalo se na smanjenje voda u podzemlju, a samim tim i u Hutovu blatu, čime je slika prirodnog krajobraza u potpunosti izmijenjena", naglasio je Hrelja.
Zbog toga su nepovratno izgubljene mnoge ambijentalne i biološke vrijednosti. Podaci Svjetskog fonda za zaštitu prirode i Parka prirode Hutovo pokazuju da je posljednjih decenija, zbog zahvata na rijekama u Hercegovini, ovaj park prirode ostao bez 45 % nekadašnjih močvara.
"Ovo je samo jedan od egzatnih primjera, a istih ili sličnih direktnih i indirektnih negativnih posljedica koje su rezultat iskorištavanja podzemnih voda je mnogo", poručuje profesor na Odsjeku za geografiju.
Smanjuje se broj vrsta koje se mogu uzgajati u zaslanjenoj vodi
Zaslanjivanjem vode doprinosi se zaslanjivanju zemljišta, a samim tim i poljoprivrednog zemljišta. Mjenjaju se hemijske karakteristike odnosno sastav zemljišta. Tako se mjenjaju i uslovi pogodnosti zemljišta za uzgajanje različitih poljoprivrednih kultura.
"U dolini Neretve, najnižim hipsometrijskim nivoima, već se osjete posljedice navedenih antropogenih aktivnosti, pa se zaslanjivanjem zemljišta suše pojedine sorte voća i smanjuju se poljoprivredne površine namjenjene povrtlarstvu. Također, osjećaju se negativni efekti u akvakulturi. Smanjivanjem doticaja slatke vode sa kopna narušavaju se odnosi saliniteta u oriobalnom pojasu što se prije svega negativno odnosi na uzgajanje školjki. Na ovaj način sve se više smanjuje broj vrsti koje se mogu uzgajati u zaslanjenoj vodi, te će u narednom periodu ona praktično biti neupotrebljiva", upozorava Hrelja.
Ogromne posljedice poput gubljenje poljoprivrednih površina i pitke vode
Hidrološki zahvati u gornjim horizontima imaju širi regionalni uticaj zato što prirodni proseci ne poznaju državne granice. Procjeđivanje podzemnih voda odvija se prema donjoj erozionoj bazi, što u ovome području na apsulutnom nivou čini Jadransko more.
"Navedenim aktivnostima pored Bosne i Hercegovine u najvećoj mjeri će biti pogođena Republika Hrvatska. Prije svega će biti izraženi negativni utjecaji u donjem dijelu sliva Neretve (delti Neretve), kroz zaslanjivanje vode, zaslanjivanje i gubljenje poljoprivrednih površina, gubljenje pitke vode, uništavanje akvakultura i sl. Pored rijeke Neretve ugroženo je i izvorište rijeke Omble, koje se vodom napaja iz krških polja Bosne i Hercegovine i predstavlja dio je sistema krških izvora", kazao je profesor.
Jedino ispravno rješenje navedenog prirodnog problema bila bi obustava hidroloških zahvata u gornjim horizontima i dozvoljavanje prirodnim procesima da funkcionišu na sebi svojstven način smatra profesor i dodaje:
"Ukoliko se ipak posegne za dodatnim hidromeliorizacijskim radovima, zbog preovladavajućeg utjecaja privrednih i političkih lobija, potrebno je cirkulaciju podzemnih i površinskih voda ostaviti na zadovoljavajućem nivou kako bi se očuvalo funkcionisanje geosistema. Neophodno je konsultirati struku (geografe, biologe, geoekologe, geologe, poljoprivrednike, prostorne planere i dr.) te na bazi provedenih istraživanja i preporuka donositi konačne odluke i iznaći najpogodnija rješenja."
Ostaje da se vidi da li će vlasti imati sluha za ovaj problem ili će po ko zna koji put ispaštati poljoprivrednici.
E.O.
