Zakazan novi sastanak zbog Trgovske gore u Banja Luci: Zemljište u slivu Une krije odgovore

BiH ne odustaje od namjere da dokaže da Trgovska gora nije lokacija za odlaganje radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva iz Nuklearne elektrane (NE) "Krško", a domaći stručnjaci bi trebalo da o planu aktivnosti koje namjeravaju sprovesti razgovaraju do kraja sedmice u Banja Luci. 

Hrvatska planira da otpad iz "Krška" odlaže i skladišti na Trgovskoj gori na teritoriji opštine Dvor, koja se nalazi na samoj granici sa BiH, a započeli su istraživačke radove na lokaciji bivše kasarne "Čerkezovac", gdje je planiran budući centar za zbrinjavanje otpada. Stručnjaci iz BiH, a koji su okupljeni u Ekspertskom timu za praćenje aktivnosti na Trgovskoj gori, žele da i oni dođu do podataka o sastavu i karakteristikama zemljišta. To je, kako su ranije istakli, sa strane BiH moguće jer je gledano očima struke riječ o jedinstvenom području, a rezultati će biti od velike važnosti ako Hrvatska krene u izradu studije o uticaju na životnu sredinu kako bi imali uporište u stavovima i argumentima.

Predsjedavajući Ekspertskog tima Emir Dizdarević smatra da je situacija takva da Hrvatska neće odustati od namjere da otpad odlaže na Trgovskoj gori, te je s toga i veća želja domaćih institucija da ažuriraju geološke i druge karte područja uz granicu i dođu do podataka o karakteristikama i sastavu zemljišta.

"Sastanak u Vladi Republike Srpske, odnosno resoru zdravlja, trebalo bi da bude do kraja sedmice. Razgovaraćemo o koracima koje moramo preduzeti sa ciljem otpočinjanja konkretnih radova u slivu rijeke Une na strani BiH, od javnih nabavki, pa nadalje. Sada nam je u fokusu da izađemo na teren i uzmemo potrebne uzorke. Ako sve bude išlo kako treba, neki potezi mogli bi biti povučeni i ove godine. Trebamo ubrzati", rekao je Dizdarević i dodao da bi ovog mjeseca trebalo da se ponovo obrate kolegama iz Hrvatske sa ciljem odlaska na Čerkezovac.

Timu će, prema procjenama u naredne dvije godine, trebati više od 1,1 milion maraka za radove, javne nabavke i druge korake koje planiraju da naprave. Finansiranje radova trebalo bi da ide po principu da trećinu obezbijedi Republika Srpska, trećinu FBiH i trećinu zajednički nivo.

Načelnik Novog Grada Miroslav Drljača, koji je i član Ekspertskog tima, za “Glas” kaže da je ova tema stalno u fokusu, te podsjeća da je reagovala u nekoliko navrata i lokalna skupština, uz jasan stav građana koji traže da lokacija Trgovske gore bude izbrisana kao dio projekta odlaganja i skladištenja nuklearnog otpada.

BiH bi uz to do kraja ovog mjeseca, prema najavama, trebalo da dobije mapu pravnog puta sa ciljem zaštite oko 200.000 stanovnika u slivu rijeke Une, dok je sa posljednjeg sastanaka predstavnika svih nivoa vlasti u BiH, koji je održan prošlog mjeseca, rečeno i da bi Ministarstvo inostranih poslova BiH diplomatskim notama trebalo sa obavijesti Hrvatsku kako želi da eskperti iz BiH sa hrvatskim kolegama rade na ispitivanju tla Trgovske gore.

Pomoć

Domaći stručnjaci su nedavno poručili da im je potrebna pomoć institucija BiH u borbi protiv namjere Hrvatske da na Trgovskoj gori, svega 850 metara od granice, odlaže nuklearni otpad. U svim pripremljenim radovima istaknuto je da nisu u dovoljnoj mjeri poštovani kriterijumi za izbor, a protiv gradnje su i stanovnici u Dvoru.