Utjecaj Ruske invazije na kompanije iz Bosne i Hercegovine

Invazija Rusije na Ukrajinu mogla bi se direktno odraziti i na kompanije iz Bosne i Hercegovine, koje robu izvoze prije svega na tržište Rusije. U ovu zemlju najviše izvozimo faramaceutske proizvode, te voće i povrće. Pojedini proizvođači su već u problemu, jer ne mogu da naplate potraživanja, dok su neki u potpunosti obustavili izvoz.

Poznato je da na ukrajinsko i rusko tržište najviše izvozimo farmaceutskih proizvoda. Domaćim proizvođačima ovo tržište je bitno zbog izvoza voća i povrća. Iako se ne radi o značajnim partnerima, nemogućnost izvoza na ta tržišta za privrednike bio bi značajan udar. Za sada su uvjeravanja da na teritoriju Ukrajine i Rusije naša roba idu nesmetano.

"U Rusiju izvozimo daleko više, preko 80 miliona farmaceutskih proizvoda, preko 30 mliona maraka voća i povrća i nadam se da neće doći do obustave izvoza. Kada je upitanju uvoz, mislim da će on nastaviti da ide nesmetanim tokom, nema ni jednog razloga za neku veliku zabrinutost", rekao je Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH

Najveći industrijski proizvođač lijekova i farmaceutskih proizvoda u našoj zemlji - kompanija Bosnalijek je najveći bh. izvoznik lijekova na rusko tržište. Nisu željeli kazati da li se trenutno suočavaju sa većim problemima.

"Tržište Rusije je godinama naše važno izvozno tržište, a Bosnalijek uspješno posluje i distribuira svoje proizvode i na tržištu Ukrajine. Trenutnu situaciju vezano za dešavanja u Ukrajini pratimo i provodimo sve neophodne aktivnosti sa ciljem ublažavanja negativnih posljedica po kompaniju. Očekujemo i tražimo od svih institucija u Bosni i Hercegovini da prepoznaju ulogu Bosnalijeka i pomognu nam u potencijalnom prevazilaženju poteškoća", kazali su iz kompanije. 

Iz Agencije za lijekove BiH kažu da ne raspolažu sa podacima koliko veleprometnika iz BiH izvozi na rusko i ukrajinsko tržište. Kada je upitanju uvoz lijekova proizvođača iz ove dvije zemlje, kažu da ti lijekovi na bh. tržištu imaju svoju zamjenu, odnosno lijek sa istom aktivnom supstancom od drugog proizvođača. Zato razloga za brigu, navode, nema.

"Ukoliko bi i došlo do prestanka isporuke lijekova iz ovih zemalja, ne očekujemo da će to izazvati veće poremećaje na tržištu", naglasili su. 

Da je došlo do poremećaja, uvidjeli su privrednici s područja Republike Srpske i to zbog problema u platnom prometu s Rusijom. Pojedini šleperi, tvrde u Privrednoj komori RS, danima stoje, utovara nema, a privrednici trenutno ne mogu naplatiti novac za isporučenu robu u Rusiju, zbog isključenja te zemlje iz SWIFT sistema. S ruskog i ukrajinskog tržišta najviše uvoze naftne gasove i ulja, a izvoze jabuke, kruške, namještaj, obuću i drvo.

"Upravo najveći problem kako da naplate naša preduzeća kada je upitanju izvoz voća, konkretno izvoz voća, jabuka u Rusiju. Ono što je sad goruči problem jeste da se ta sredstva koja iznose više od miliona maraka u ovom momentu, ali nemamo još info od svih preduzeća koja posluju sa partnerima u Rusiji, i na koji način da dođu do onih sredstava koja su predviđena za naplatu njihovih roba od strane ruskih partnera", rekao je Vladimir Blagojević, glasnogovornik Privredne komore RS. 

Situacija na terenu nezahvalna, zato je nemoguće prognozirati kakve će sve posljedice biti za bh. privredu. Ali već postoje naznake da je poslovanje za pojedince otežano, jer ne nepoznanica da li će doći do poskupljenja cijene transporta zbog drugih ruta distribucije roba niti s kojim bankama posluju bh. subjekti i da li se te banke obuhvaćene sankcijama kroz swift sistem.