Ustavni sud BiH ukinuo presudu Kantonalnog suda u slučaju Turali-begovog vakufa

Ustavni sud Bosne i Hercegovine prihvatio je apelaciju Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini koja se odnosi na problem zaštite imovine vakufa Gazi Turali-begove džamije u Tuzli. Ovom odlukom nagodba između Grada Tuzle i Tuzla-Remonta, kojom je otuđen vakuf Gazi Turali-begove džamije, postaje pravno ništavna, saopćeno je iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je u svojoj presudi utvrdio potvrdu prava na pravično suđenje iz člana II/3.e Ustava Bosne i Hercegovine i člana 6. stav 1. Evropske konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. 

Također, Ustavni sud BiH je ukinuo presudu Kantonalnog suda u Tuzli iz 2020. godine te je istom sudu naredio da po hitnom postupku donese novu odluku koja bi bila u skladu s Ustavom BiH i Evropskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i sloboda.

Samo zemljište vakufa Gazi Turali-begove džamije, iako je kao nacionalizirano bilo pod zabranom prometovanja, 2015. je prometovano i od tad traje pravna borba s ciljem dokazivanja pravne ništavnosti nagodbe koju je Grad Tuzla sklopio i kojim je zemljište prometovano sadašnjem posjedniku. Odlukom Ustavnog suda BiH, nagodba između Grada Tuzle i Tuzla-Remonta iz 2015. postaje pravno ništavna, stoji u saopćenju.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine u presudi ukazuje da iz obrazloženja osporenih presuda proizlazi da su Islamskoj zajednici još 1946. godine u vrijeme agrarne reforme, na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, bez ikakve naknade oduzete predmetne nekretnine i da su one, tokom godina, a uslijed raznih zakonskih izmjena i reformi, dobivale različit imovinski status od općenarodne imovine do, u konačnici, dijelom privatizirane imovine. Zbog navedenog, prema obrazloženju redovnih sudova, Islamska zajednica je još 1946. godine izgubila bilo kakvo pravo na predmetnim nekretninama, pa zbog toga nema nikakav pravni interes u vezi s tim nekretninama. 

Nadalje, Ustavni sud BiH zapaža da se Islamska zajednica obratila redovnim sudovima s tužbenim zahtjevom da se utvrdi ništavost sporazuma zaključenog između tuženih pozivajući se, pri tome, ne samo na način oduzimanja predmetnih nekretnina već i na odredbe člana 365. Zakona o stvarnim pravima Federacije BiH. 

Ustavni sud BiH primjećuje da je navedenim odredbama propisana zabrana prenosa, otuđivanja, zamjene, kao i drugog oblika raspolaganja, između ostalog, zemljišta ako su pribavljena u društveno/državno vlasništvo na osnovu Zakona o agrarnoj reformi i kolonizaciji, a što je u konkretnom predmetu slučaj.

Ustavni sud BiH u vezi s tim zapaža da su redovni sudovi u osporenim presudama istakli da su tuženi shodno navedenim zakonskim odredbama zaključenjem spornog sporazuma nezakonito i neovlašteno raspolagali predmetnim nekretninama, ali da zbog „nepostojanja pravnog interesa i ovlaštenja na strani Islamske zajednice“ nisu utvrdili njegovu ništavost, saopćili su iz Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.