Istraživanje o percepciji i efektima inflacije: Kakva su očekivanja radnika?

Ekonomisti Admir Čavalić i Faruk Hadžić predstavili su jučer ključne nalaze iz preliminarnog istraživanja za očekivanja radnika za usklađivanje plata zbog efekata inflacije, kojeg su radili za potrebe novog izvještaja FNF Western Balkans.

Kako su kazali, izvještaj će biti dostupan za mjesec dana, ali su smatrali da je potrebno sada predstaviti rezultate sa ciljem uticaja na domaće ekonomske politike. 

"Na opasnost od efekata inflacije u Bosni i Hercegovini, po prvi put sam upozorio u septembru prošle godine. Od tada, objavio sam na desetine statusa i komentara, gdje sam također ponudio prijedlog rješenja kako bi se na vrijeme zaustavio ovaj spiralni rast cijena koji danas svi možemo vidjeti. Upozorio sam još prošle godine, da što budemo duže čekali, mjere za suzbijanje inflacije će biti bolne i teže za provesti. Ipak, još uvijek nismo došli u drugi inflacijski udar, kada radnici budu tražili veće plate zbog rasta troškova života", poručio je Hadžić.

Predstavljajući neke od ključnih rezultata istraživanja, rečeno je da zaposlenici iz najnižeg platnog razreda (do 1.000 KM) (njih 38,2%) smatraju da nemaju druge mogućnosti osim ostanka na poslu, dok istovremeno samo 7,8% onih iz najvišeg platnog razreda (preko 2.500) to isto smatra, ali istovremeno čak 61% onih iz najvišeg platnog razreda ne bi dalo otkaz i ako se plata ne poveća u narednom periodu.

U nastavku pogledajte neke od ključnih rezultata istraživanja: 

- Inflacija je značajno utjecala na živote građana Bosne i Hercegovine. Najviše je uticala na smanjanje domaćih i inostranih turističkih putovanja, te potražnju za proizvodima i uslugama koji se ne mogu smatrati "svakodnevnim".

- S druge strane inflacija je najmanje utjecala na nabavku goriva i drugih energenata.

- Visokih 76.5% ispitanika (3/4) ne očekuje vraćanje cijena na raniji nivo.

- Od 2015. godine do danas samo 1/3 ispitanika nije imala rast plate. Istina samo kod 28,6% ispitanika je taj proces na neki način bio kontinuiran.

- Ispitanici/ce iz privatnog sektora su spremniji/e tražiti povećanje plata u odnosu na ispitanike/ce iz javnog sektora

- 58,9 % ispitanika je izjavilo da je tražilo ili će tražiti povećanje plate. Kod privatnog sektora je taj procenat 64,6%, dok kod javnog sektora on iznosi 46,2%. Ispitanici iz privatnog sektora su spremniji tražiti povećanje plata u odnosu na ispitanike iz javnog sektora, što je značajan nalaz koji treba da determinira odnos domaće politike spram zahtjeva sindikata u javnom sektoru i “nevidljivih” radnika u privatnom sektoru.

- Generalno posmatrano, skoro polovica ispitanika očekuje povećenje plata do 15%. Privatni sektor u odnosu na javni sektor očekuje u većem procentu povećanje plata i u većem iznosu. 60,9% ispitanika/ca smatra da nema realnih mogućnosti da im poslodavac poveća iznos plate, pri čemu ispitanici/ce iz privatnog sektora su manje ubijeđeni u ovu tvrdnju 57,2%, u odnosu na javni sektor 69,3%

- U slučaju nepovećanja plata radnici iz privatnog sektora su daleko spremniji potržiti posao u zemlji ili inostranstvu u odnosu na radnike iz javnog sektora i nevladinog sektora

- Zaposlenici iz najnižeg platnog razreda (do 1.000 KM), njih 38,2%, smatraju da nemaju druge mogućnosti osim ostanka na trenutnom poslu