Klimatske promjene nisu apstraktni koncept o dalekoj budućnosti. Već odavno sveprisutne, one utječu na cijele ekosisteme, uključujući i ljudsku populaciju – upravo ovdje i upravo sada. Rastuće temperature, promjena nivoa mora, zagađenost zraka i tla i sve češći vremenski ekstremi utječu ne samo na svijet koji ostavljamo budućim generacijama, već na sve nas koji, eto, nismo planirali da nas ovakvi događaji obuhvate. Svjetske statistike predviđaju da će u skoroj budućnosti 300 do 500 miliona ljudi trebati direktnu humanitarnu pomoć zbog kriza uzrokovanih posljedicama klimatskih promjena.
Indeks klimatskog rizika otkriva da je stotine miliona djece i mladih širom svijeta izloženo specifičnim klimatskim udarima kao što su poplave, cikloni, toplotni udari i nedostatak vode zbog ekstremnih suša. Osnovni krivac za uzrokovanje klimatskih promjena je upravo čovjek koji svojim konzumerističkim mentalitetom i ponašanjem dovodi do prezasićenosti svih prirodnih kapaciteta za regeneraciju.
Kako smo naljutili prirodu?
Danas, kad svakodnevno svjedočimo globalnim krizama svih vrsta, vrijeme je da se zapitamo kako smo se doveli u ovakvu nemilost prirode.
Ključna riječ je otpad! Priča započinje još sa pojavom modela linearne ekonomije koji se zasniva na principu „uzmi – iskoristi – odbaci“. Ovaj model razvio se uporedo sa industrijalizacijom i globalizacijom, pojmovima koji su svojevremeno bili simbol revolucije, a danas svakodnevno otkrivamo njihove nove negativne posljedice. Linearna ekonomija crpi prirodne resurse, koristi ih u proizvodnom i distribucijskom lancu, a po iskorištavanju stvara ogromne količine otpada, najčešće neadekvatno odloženog.
Zemlje zapadnog Balkana karakterišu intenzivne linearne potrošačke navike – resursi su enormno iscrpljeni, otpad se stvara i odlaže u velikim količinama, a mladi ljudi nisu adekvatno informisani o utjecaju takve potrošnje na povećanje emisije gasova staklene bašte i pritiska na životnu sredinu. Sve veće količine otpada stvaraju se sa globalnim porastom stanovništva, a s čime uporedo raste i životni standard. Ovakvi trendovi kretanja, dobro utemeljeni na principima linerane ekonomije, bili su plodno tlo za razvoj konzumerizma. Da to ne bude sve, zapadno – balkanske zemlje nemaju adekvatno uređen sistem upravljanja otpadom što za posljedicu ima svakodnevnu pojavu novih divljih deponija kojima se više niko ne čudi.
Klimatske promjene dolaze kao alarm. Orijentacija ka održivom razvoju polazi od krajnje neophodnih potreba sadašnjosti i usklađuje se s potrebama budućnosti.
Pa, šta sad da radimo?
U posljednjih nekoliko godina, mladi ljudi su svojim aktivnim djelovanjem napravili pozitivan utjecaj u svijetu. Djelujući isprva na lokalnom nivou i baveći se lokalnim problemima, većina njih nije ni slutila da će njihovo aktivno djelovanje u lokalnoj zajednici ubrzo postati djelovanje od globalnog značaja. Bilo da je riječ o buđenju svijesti o zaštiti okoliša, novim izumima ili borbi za ljudska prava mladi svakodnevno dokazuju da mogu napraviti značajne pomake. Upravo na mladima ostaje borba da naprave odlučujuće korake za bolje društvo za koje nisu presudne godine i iskustvo.
Svaka tranzicija, pa tako i ova sa konzumerizma na održive potrošačke modele nosi svoje sistemske, sektorske zahtjeve, ali istinska promjena se ne dešava bez promjene svijesti. Tranzicija u mentalitetu populacije neophodan je i ključni faktor za postizanje realne primjene održivih potrošačkih sistema. Alat kojim postižemo stvarnu promjenu je prvenstveno edukacija i jačanje svijesti mladih o problemima neodrživih potrošačkih navika i mogućnostima razvoja održive potrošnje.
Mladi ambasadori pozitivnih promjena
Rođeni i odgajani u društvu u kojem je pojam „jednokratna upotreba“ dio svakodnevnice, današnje mlade generacije nose breme i odgovornost da sami, svojim kapacitetima, unaprijede društvo u kojem žive i ostave pozitivne priče dolazećim naraštajima. Kako, kada u školi nismo čuli za pojam održivost i niko nam nije objasnio da ponašanje pojedinca i kupovina stvari ima veze sa klimatskim katastrofama?
Bez razvijene ekološke svijesti, zatrpani kesama i etiketama, već smo odavno prešli kapacitet obnovljivosti resursa i odloženog otpada koji naša planeta može izdržati.
Ovaj veliki izazov sa kojim se suočavaju mladi Zapadnog Balkana uočava Centar za energiju, okolinu i resurse – CENER 21 iz Sarajeva i udružujući snage sa Inženjerima zaštite životne sredine - EEG iz Novog Sada i Crnogorskim centrom energetske efikasnosti - CCEE iz Podgorice započinju realizaciju projekta Mladi Ambasadori pozitivnih promjena Zapadnog Balkana (eng. Young Western Balkan Ambassadors of Positive Changes).
Značaj projektne inicijative prepoznaje Western Balkans Fund – WBF te finansijski podržava implementaciju projekta koji ima za cilj jačanje kapaciteta mladih ljudi za razvoj sistema održive potrošnje kako bi se na odgovarajući način prilagodili klimatskim promjenama.
Projekat okuplja mlade entuzijaste, srednjoškolce i studente iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i kroz različite aktivnosti ih nastoji osposobiti da adekvatno odgovore na problem rasta konzumerizma u zapadno - balkanskom društvu i postanu ambasadori pozitivnih promjena.
U okviru projekta su planirane 3 aktivnosti:
- Dvodnevna online radionica na temu “Identifikovanje problema neefikasne potrošnje i mogućnosti za održivu potrošnju” sa praktičnim proračunima ekološkog otiska potrošačkih navika. U dvodnevnoj radionici učestvovat će srednjoškolci i studenti, a bit će podijeljena u 4 nastavna modula.
- Online kvizovi na temu problema globalne zagađenosti održivog korištenja resursa i proizvoda, te upravljanja otpadom na lokalnom nivou. Kvizovi će motivirati mlade da učestvuju u aktivnostima koje doprinose uvođenju prakse održive potrošnje. Pobjednici online kvizova koji budu dali tačan odgovor na postavljeno pitanje će biti nagrađeni tabletima.
- Sedmodnevni izazovi za mlade sa praktičnom implementacijom aktivnosti održive potrošnje i očuvanja resursa. Prvoplasirani će biti nagrađeni laptopima, dok će drugoplasirani i trećeplasirani u svakom izazovu biti nagrađeni tabletima. Projekat uključuje realizaciju tri sedmodnevna izazova:
- Zero waste lifestyle – Živi 7 dana sa nula otpada;
- Pisanje eseja na temu „Kako integrisati terminologiju održive potrošnje u obrazovni sistem“;
- Pisanje eseja na temu „Moja ideja o integraciji cirkularne potrošnje u vannastavni plan i program“.
Po završetku realizacije projektnih aktivnosti bit će održana svečana ceremonija dodjele nagrada pobjednicima kvizova i 7-dnevnih izazova u okviru koje će projektni tim ugostiti i predstavnike finansijera, kao i predstavnike relevantnih ministarstava, te im prenijeti poruku mladih. Svečana ceremonija dodjele nagrada bit će održana u Sarajevu, u mjesecu decembru 2022. godine.
Realizacija projekta je zvanično započela 15. juna 2022. i trajat će 7 mjeseci. Ukupni budžet projekta je 14.870,00 €.
Za više informacija o realizaciji projektnih aktivnosti pridružite se našim zajednicama na društvenim mrežama Facebook i Instagram.
Budi i ti ambasador pozitivnih promjena!
