Održana edukativna obuka o proizvodnji u industrijskim preduzećima

Poboljšanje resursne efikasnosti uz primjenu principa čistije proizvodnje i cirkularne ekonomije prepoznati su kao ključni alati za unapređenje konkurentnosti preduzeća na međunarodnom tržištu, posebno u vremenu energetske krize. Za postizanje unapređenja konkurentnosti neophodno je vršiti kontinuiranu edukaciju kadrova u preduzećima. Većina preduzeća u BiH je izvozno orijentisana, te su shodno uslovima i zakonima EU, najviše suočeni sa zahtjevima „zelene tranzicije“.

Kako bi se ojačali kapaciteti kadrova, 21.3.2023. godine je održana edukativna obuka Resursna efikasnost i čistija proizvodnja u industrijskim preduzećima - izazovi i mogućnosti. Obuku je održala organizacija CENER 21 u saradnji sa sa Vanjskotrgovinskom/Spoljnotrgovinskom komora BiH i Konrad Adenauer Stiftung-om. U prostorijama Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore se okupilo 28 učesnika, predstavnika velikih, srednjih i malih preduzeća kao i predstavnika ministarstva i drugih javnih institucija. Glavni cilj obuke je bio pružiti jasnu sliku o značaju poboljšanja resursne efikasnosti uz primjenu čistije proizvodnje za unapređenje konkurentnosti preduzeća.

Zahtjevi EU i ostvarivanje zelenog modela poslovanja

Kroz prvi dio obuke, predstavljeni su zahtjevi EU ka ostvarivanju zelenog modela poslovanja kako za svoje članice, tako i za zemlje koje žele da izvoze na tržište EU, odnosno koji su to zahtjevi Evropskog zelenog dogovora, Zelene agende za Zapadni Balkan te kakav je njihov utjecaj na poslovanje bh. preduzeća. Zelena agenda za Zapadni Balkan, kao instrument za ostvarivanje Evropskog zelenog dogovora na području Zapadnog Balkana, pruža upute kako da države Zapadnog Balkana zajedno sa državama članicama EU usklade svoje aktivnosti na sprečavanju budućih okolišnih katastrofa i kriza koje proizlaze iz prekomjerne eksploatacije, narušavanja balansa u životnoj sredini prilikom osiguravanja materijalnih dobara i visokog dohotka, kao i nemarnog odnosa ljudi prema ekosistemima i biodiverzitetu. Sve to se u velikoj mjeri odražava na sektor industrije i traži određene izmjene u trenutnom poslovanju bh. industrijskih preduzeća da bi zadržale svoju konkurentnost kako na međunarodnom, tako i na domaćem tržištu. Bosna i Hercegovina će se suočiti sa zahtjevom da transponira EU Direktive a time i izmijeni uslove poslovanja na svom tržištu, što će dodatno utjecati na potrebu za promjenama u poslovanju industrijskog sektora.

Značaj RECP audita za preduzeća

Nakon toga je uslijedila tema važnosti provedbe RECP (Resource Efficient and Cleaner Production/Resursno učinkovitija i čistija proizvodnja) audita koji predstavlja značajan alat za povećanje učinkovitosti proizvodnje, smanjenje troškova proizvodnje, smanjenje utjecaja na okoliš, te poboljšanje radnih uvjeta. Učesnici su imali priliku vidjeti konkretne rezultate dobivene provedbom RECP audita u 20 bh. preduzeća. Veliki interes je iskazan za ovom temom jer kroz konkretne primjere su predstavljeni načini za smanjenje troškova proizvodnje, a koji bi bili primjenjivi i u drugim proizvodnim pogonima. Kroz rezultate audita je također prikazano koliko je zapravo važna blagovremena identifikacija problema, kroz praćenje sektora potrošnje električne energije, sektora potrošnje toplotne energije i sektora kontrole proizvodnog procesa. Pravovremeno uklanjanje nepotrebnih troškova i sprečavanje povećanja jedinične cijene finalnog proizvoda kroz ove mjere ključni su za održavanje konkurentnosti na tržištu.

Primjeri dobre prakse iz bh. kompanija

Drugi dio obuke je bio posvećen primjerima iz prakse, u okviru čega je predstavnik kompanije Alma Ras predstavio koristi instalacije solarne fotonaponske elektrane koju je kompanija napravila za vlastite potrebe kao i koji su to koraci koje su morali ispuniti prilikom realizacije ovog projekta. Na ovaj način kompanija Alma Ras će proizvoditi 30% ukupnih godišnjih potreba za električnom energijom iz obnovljivih izvora i time djelimično osigurati energetsku neovisnost. Osim toga, Alma Ras trenutno radi i na digitalizaciji procesa kroz instaliranje softvera za energetski monitoring što će im omogućiti praćenje realnih parametara proizvodnog procesa u svakom trenutku. Kompanija Alma Ras se kontinuirano vodi principima samoodrživosti – održivog razvoja, te internim i eksternim potrebama povećanja energetske efikasnosti kao temeljem budućeg razvoja i tržišne konkurentnosti, te s tim u vezi planiraju nastaviti raditi na implementaciji mjera čistije proizvodnje.

Nakon toga je uslijedilo izlaganje direktora kompanije Elektrotest, kompanije koja se bavi projektovanjem, implementacijom i nadzorom nad implementaciji solarnih kolektora i solarnih fotonaponskih panela. Istaknuti su izazovi i predrasude sa kojima se susreću predstavnici bh. industrije pri odluci na ugradnju termo-solarnog sistema, a u najvećoj mjeri su to administrativne barijere i nerazvijena svijest kod ljudi o važnosti korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Finansiranje resursne efikasnosti

Treći dio obuke je bio posvećen izvorima finansiranja poboljšanja resursne efikasnosti u preduzećima, odnosno koji su to programi domaćih institucija, a koji međunarodni donatorski programi koji su dostupni bh. preduzećima. Predstavnici ProCredit banke su predstavili programe finansijske pomoći koje oni nude za vrlo mala, mala i srednja preduzeća te aktuelne otvorene pozive. Oni su istakli da pored zahtjeva za finansiranje solarne fotonaponske elektrane, veliko interesovanje vlada i za pomoć pri finansiranju novih radnih mašina s ciljem modernizacije opreme koja se koristi u proizvodnom procesu.

Nakon zanimljivih prezentacija uslijedila je panel diskusija u okviru koje je zaključeno da su resursna efikasnost i čistija proizvodnja izazovi, ali i mogućnosti za sve nas. Neophodno je ići ka što efikasnijem korištenju resursa i proizvodnji na što čistiji način, a sve s ciljem kako bismo zaštitili životnu sredinu i omogućili održiv razvoj, a ujedno išli u korak sa zahtjevima EU direktiva.