Predstavnički dom federalnog parlamenta prije nekoliko dana podržao je zabranu izgradnje malih hidroelektrana. Sada je na potezu Dom naroda. Aktivisti se boje da bi inicijativa mogla propasti. Trajna zabrana gradnje mHE Buna 1 i Buna 2 jedini je zahtjev na kojem insistiraju građani i aktivisti Mostara koji vode dugogodišnju borbu u očuvanju Bunskih kanala i pirodnog resursa ovog područja. Brisanje ove dvije mHE iz postojećeg Regulacionog ili Prostornog plana Grada Mostara, uz neizdavanje vodne saglasnosti investitoru, dovelo bi do, kako tvrde, konačne zaštite rijeke Bune od nepovratnog uništenja.
"Borba nije gotova sve dok Bunski kanali ne dobiju trajnu zaštitu" – poručuju aktivisti dok čekaju na brisanje mHE iz Prostornog plana Grada Mostara. Time bi se, kažu, onemogućilo pokretanje procedura za izdavanje dozvola za njihovu gradnju na lokalitetu Bunskih kanala. Vremena mnogo nema, jer podsjećaju da je investitor obnovio proces izdavanja dozvola i nakon presude Kantonalnog suda u Sarajevu kojom je poništena dozvola federalnog Ministarstva okoliša i turizma.
"Čekamo odluku iz Agencije Jadranskog sliva da vidimo kakvo će rješenje donijeti, druga stvar čekamo izglasavanje na Gradskom vijeću da se ovo briše iz Prostornog plana da bi konačno narod Bune i okolnih naselja odahnuli, jer svakodnevno na Bunskim kanalima imamo sve više posjetitelja, pa da se i konačno uredi kako zaslužuje", rekao je ekolog Oliver Arapović.
"Investitoru je u četiri oka poručeno da neće ništa kopati i danas mu isto to poručujemo, niko ništa dole neće činiti na tom spomeniku prirode i ugrožavati naše kuće", naglasio je Miroslav Barišić, predstavnik grupe građana "Stop izgradnji mHE na Buni".
Izgradnja mini hidroelektrana na području rijeka Bune i Bunice značila bi potpuni nestanak Bunskih kanala i uništenje ekosistema, a usmjeravanje vode na hidroelektrane, smatraju stručnjaci, nepovratno bi uništilo ušće rijeke. Iako je Buna zaštićeno područje, investitor ne odustaje od svojih ciljeva.
"Prema federalnom planu zaštićeno je ovo područje, po županijskom je zaštićeno, u ribarskoj osnovi prirpodno plodište i matište endemskih vrsta riba. Dolje se ne smije ništa graditi, to kad bi se gradilo bio bi zločin nad ljudima i prirodom", pojasnio je ekolog Oliver Arapović.
No, hidroelektrane na Buni do danas nisu izbrisane iz Prostornog plana Grada Mostara. Mještani i aktivisti u strahu, jer sve dok su mHE ucrtane u Prostornom planu investitor ima zakonsku mogućnost da ishoduje sve dozvole. U Zavodu za prostorno uređenje kažu da bi cijela procedura oko brisanja mHE mogla biti okončana u roku od tri mjeseca.
"Ovih dana Gradsko vijeće je donijelo Zaključak a slijedi i nova sjednica koja će donijeti i Odluku o izmjenama i dopunama Prostornog plana tako da će kroz taj postupak i javne rasprave građanima biti sve dostupno. Ne vidim prepreku da to ne bude", naveo je Salem Bubalo iz Zavoda za prostorno uređenje Grada Mostara.
Prepreka je u posljednjih sedam godina, koliko traje borba građana bilo na svakom koraku, no nisu odustajali. Stoga hitno brisanje ove dvije mhE iz postojećeg Regulacionog i Prostornog plana vide kao jedinu šansu da cijela priča dobije svoj epilog u skladu sa interesom svih građana Mostara.
