Hrvatska ne odustaje od nuklearnog skladišta na granici s BiH

Bitka općina iz Unsko-sanskog kantona i Opštine Novi Grad u bh. entitetu Republika Srpska s Hrvatskom, koja od 1998. godine pokušava uspostaviti centar za zbrinjavanje radio aktivnog otpada u Trgovskoj Gori nadomak granice s Bosnom i Hercegovinom, traje više od 20 godina. Nevladine organizacije, općine i gradovi koji su prvi na udaru potencijalnog izvora opasnosti te političari iz ovog dijela Bosne i Hercegovine nastoje dokazati koliko ova lokacija nije prihvatljiva za sjeverozapadni dio zemlje.

Bivša kasarna Čerkezovac nije prihvatljiva kao odlagalište radioaktivnog otpada niti za Općinu Dvor, koja se nalazi na hrvatskoj strani, ali nema volje da se uvaže sugestije i primjedbe lokalnih zajednica u Hrvatskoj, kao niti one koje dolaze iz Bosne i Hercegovine. Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško krajem proteklog mjeseca otvorio je u Dvoru Informativni centar o radioaktivnom otpadu.

Info centar kao formalan proces

Dok iz Fonda kažu da je cilj uspostave Info centra ispitati utjecaj na okoliš, a tek onda krenuti s uspostavom odlagališta u slučaju da studija pokaže nepostojanje štetnog utjecaja po okoliš, zastupnik u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Hercegovine Jasmin Emrić smatra kako se radi formalnom procesu, kojim se želi opravdati takav projekat.

"Info centar je otvoren s ciljem informiranja lokalnog stanovništva i javnosti o tematici nastajanja i zbrinjavanja radioaktivnog otpada, kao i pružanja cjelovitih informacija različitim dobnim skupinama na pristupačan i razumljiv način te uključivanje javnosti u tijek projekta. Lokacija bivšeg vojno-skladišnog kompleksa Čerkezovac je Nacionalnim programom provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva određena kao preferentna lokacija za uspostavu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ali to ne podrazumijeva automatizam kojim će Centar biti uspostavljen na toj lokaciji", pojašnjava Lara Kerep, suradnica u poslovima odnosa s javnošću u Fondu.

Kako bi se potvrdila i dokazala prikladnost lokacije Čerkezovac za izgradnju skladišta za radioaktivni otpad, potrebno je provesti studiju utjecaja na okoliš i sigurnosne analize, s kojom će Fond početi najesen ove godine, a planirano trajanje tih aktivnosti je godina.

"Ako se studijom utjecaja na okoliš i sigurnosnim analizama dokaže da izgradnjom i radom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada neće biti štetnog utjecaja na okoliš, tek tada se može pristupiti ishođenju potrebnih dozvola i izgradnji skladišta", rekla je ona. 

Pokrivanje svih dosadašnjih aktivnosti

U međuvremenu je urađeno nekoliko bušotina zbog istražnih radova podzemnih voda, što, smatra Emrić, znači da oni ne odustaju od svoje namjere, već, u skladu s planom aktivnosti, u kontinuitetu idu ka tome da se sve pripremi kako bi studija procjene utjecaja na okoliš bila pozitivna, odnosno kako bi oni mogli dalje nastaviti s uspostavom Centra za zbrinjavanje radioaktivnog nuklearnog otpada.

"Otvaranjem Info centra Hrvatska samo nastavlja aktivnosti kako bi zadovoljila cjelokupnu formu i sve postupke koji su propisani kod izrade strateške studije utjecaja na okoliš i u skladu s protokolom i Espo konvencijom. To će, na neki način, za njih biti opravdanje da su ostavili mogućnost građanima da se informiraju o njihovim planovima i namjeri uspostave odlagališta za radioaktivni otpad", pojasnila je. 

Dodaje da se već zna da je to samo pokrivanje svih dosadašnjih aktivnosti, sa stvarnom namjerom i ciljem uspostave odlagališta, odnosno uspostavom i izgradnjom nuklearnog postrojenja na granici s Bosnom i Hercegovinom, koje će najmanje štete imati za Hrvatsku, jer se radi o prostoru koji je najmanje naseljen.

Negativan utjecaj na okoliš i zdravlje

"S druge strane je Bosna i Hercegovina, koju oni do sada nisu uvažavali kao pogođenu stranu i cijelo vrijeme negiraju da će biti značajnih negativnih utjecaja na okoliš i stanovništvo preko granice. Upravo zbog toga i imamo spor, u skladu s Espo konvencijom, koja rješava upravo ovakve stvari. Da je bilo dobro volje iz Hrvatske, to se moglo riješiti bilateralnim razgovorima, jer do sada smo nebrojeno puta ukazali na neprihvatljivost te lokacije za Bosnu i Hercegovinu i oko toga imamo usaglašen stav Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine o protivljenju", kaže Emrić.

U međuvremenu su članovi ekspertnog tima iz Bosne i Hercegovine za praćenje stanja i aktivnosti u vezi s problematikom odlaganja radioaktivnog otpada i istrošenog nuklearnog otpada na lokaciji Trgovska gora obišli lokalitet bivše kasarne Čerkezovac te su na licu mjesta sagledali cjelokupno stanje i još jednom potvrdili koliko će uspostava ovog odlagališta imati negativnog utjecaja na okoliš i po zdravlje stanovništva u Bosni i Hercegovini.

Emir Dizdarević, zamjenik direktora Državne regulatorne agencije za radijacijsku i nuklearnu sigurnost, državni službenik u ograničenom mandatu i sekretar s posebnim zadatkom, smatra da je potez otvaranja Info centra dobar, ali da je on trebao biti uspostavljen mnogo ranije.

Javnost mora biti informirana

"Mišljenja sam da su Fond ili nadležni u Hrvatskoj davno trebali otvoriti ovakav Centar u Dvoru ako tu žele uspostaviti objekat za upravljanje radio aktivnim otpadom i onim nastalim u Nuklearnom objektu Krško niske i srednje radioaktivnosti, ali i u Bosni i Hercegovini uz Unu, pošto je potencijalni rizik kao i naseljenost stanovništva mnogo veći za teritoriju Bosne i Hercegovine nego za Hrvatsku. Ovakav centar je trebalo otvoriti prije nego se odabrala lokacija", rekao je Dizdarević.

Dodaje kako sa hrvatske strane govore da je to jedina lokacija i da će uspostaviti ovaj objekat na Čerkezovcu po svim standardima, da ne bi predstavljao opasnost za stanovništvo te da građane koji uz Unu na strani Bosne i Hercegovine niko ništa ne pita, niti informiraju iz susjedne Hrvatske.

"Nadam se da će uskoro zvanično informirati i našu javnost. Prateći međunarodne standarde koji tretiraju uspostavljanje nuklearnih objekta, jako je značajno da na početku namjere o gradnji ovakvog objekta informirate lokalno stanovništvo i otvoreno im objasnite šta namjeravate raditi. U razvijenim zemljama uspješnost ovakvog projekta ovisi od toga da li je ili nije, lokalna zajednica prihvatila izgradnju ovakvog objekta na njihovom prostoru", pojašnjava Dizdarević.

Na lokaciji Čerkezovac 30 do 40 godina

Iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško ističu da se u općini Dvor na Čerkezovcu, u sklopu Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, ne uspostavlja odlagalište, već skladište nisko i srednje radioaktivnog otpada iz NE Krško i institucionalnog radioaktivnog otpada porijeklom sa teritorija Hrvatske.

"Skladišta i odlagališta su funkcionalno, tehnološki i namjenski potpuno različite vrste postrojenja za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Skladište radioaktivnog otpada, postrojenje čija uspostava se planira na Čerkezovcu, privremeno je postrojenje, koje će se na lokaciji Čerkezovac nalaziti 30 do 40 godina, sve dok se na teritoriju Hrvatske ne pronađe odgovarajuća lokacija i uspostavi odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada, što je planirano između 2050. i 2060. godine", ističe Lara Kerep.

Odlagalište radioaktivnog otpada je postrojenje gdje se radioaktivni otpad odlaže trajno, a Kerep pojašnjava kako Hrvatska još uvijek nema lokaciju za odlagalište nisko i srednje radioaktivnog otpada te da će postupak odabira lokacija početi iza 2025. godine, nakon uspostave Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na Čerkezovcu.

Moguće i pred Međunarodni sud pravde

Sve navedeno ne sprečava Bosnu i Hercegovinu da se bori za pravo odlučivanja da li će takvo skladište biti instalirano tik uz njenu granicu. Po tom pitanju je Pravni tim uradio nacrt strategije zaštite pravnih interesa Bosne i Hercegovine u vezi s izgradnjom odlagališta radioaktivnog nuklearnog otpada i taj nacrt će uskoro biti dostavljen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine.

"Očekujem da će strategije biti dostupna i javnosti, kako bi vidjeli šta je to pravni tim pripremio u smislu sprečavanja uspostave namjere Hrvatske da uspostavi odlagališta na lokaciji Čerkezovac, a jedina preostala opcija je podnošenje spora na Međunarodnom sudu pravde", kaže Emrić.