UNDP: Višestruke krize dovele do nazadovanja u ljudskom razvoju

Svijet ulazi iz jedne krize u drugu, zarobljen u ciklusu „gašenja požara“ i nesposoban da u korijenu riješi probleme sa kojima se suočava. Ukoliko u potpunosti ne promijenimo kurs, moguće je da srljamo ka još većim odricanjima i nepravdama, upozorava Razvojni program Ujedinjenih nacija (UNDP).

Najnoviji Izvještaj o humanom razvoju „Nesigurna vremena, neizvjesnost življenja: oblikovanje budućnosti u svijetu promjena“, koji je predstavio UNDP, tvrdi da se slojevi neizvjesnosti nagomilavaju i međusobno prožimaju na način koji će poremetiti živote ljudi u dosad neviđenim razmjerama. U protekle dvije godine, uzastopne krize poput pandemije Covid-19 i rata u Ukrajini, u sadejstvu sa sveobuhvatnim društvenim, privrednim i planetarnim promjenama, kao i sve oštrijom polarizacijom, imale su razarajući uticaj na milijarde ljudi širom svijeta.

Prvi put u 32 godine koliko ga UNDP izračunava, Indeks humanog razvoja, koji mjeri zdravlje, obrazovanje i životni standard nacija, na globalnom nivou opada već drugu godinu zaredom. Ljudski razvoj se vratio na nivo iz 2016. godine, što znači da je izgubljen veliki dio već ostvarenog napretka ka postizanju Ciljeva održivog razvoja.

Nazadovanje je skoro univerzalno, pošto je u više od 90 posto zemalja u svijetu zabilježen pad Indeksa humanog razvoja tokom 2020. ili tokom 2021., a u više od 40 posto zemalja tokom obje godine, što ukazuje da se kriza za mnoge i dalje produbljuje.

Mada neke zemlje počinju da staju na noge, oporavak je neujednačen i djelimičan, što dodatno povećava nejednakosti u oblasti humanog razvoja. Posebno teško su pogođene Južna Amerika, Karibi, Podsaharska Afrika i Južna Azija.

"Svijet se batrga u pokušaju da odgovori na uzastopne krize. Rast troškova života i energetska kriza pokazali su da brza rješenja, poput subvencionisanja fosilnih goriva, samo odlažu neophodne dugoročne sistemske promjene koje moramo da sprovedemo", navodi Ahim Štajner, administrator UNDP-a.

Kolektivno smo, kako je dodao, paralisani u sprovođenju ovih promjena. U svijetu koji je definisan neizvjesnošću, naveo je Štajner, potrebno je da obnovimo osjećaj globalne solidarnosti kako bismo se uhvatili u koštac sa međusobno povezanim, zajedničkim izazovima.

UNDP-jev Izvještaj o humanom razvoju istražuje zbog čega ne dolazi do potrebnih promjena i navodi da je među mnogobrojnim razlozima i to što se nesigurnost i polarizacija međusobno pojačavaju i sprječavaju solidarnost i zajedničko djelovanje koji su nam potrebni za rješavanje kriza na svim nivoima. Na primjer, nove analize pokazuju da je veća vjerovatnoća da će oni koji se osećaju najnesigurnije imati ekstremne političke stavove.

"Čak i prije pandemije Covid-19 smo imali paradoks da je napredak društva sa sobom donio nesigurnost i polarizaciju. Danas, kada se trećina ljudi širom svijeta nalazi pod većim stresom, a manje od trećine vjeruje drugim ljudima, suočavamo se sa velikim preprekama usvajanju javnih politika koje su od koristi za ljude i planetu", naveo je Štajner.

Cilj nove analize koja, prema njegovim riječima, tjera na razmišljanje jeste da nam pomogne da izađemo iz ćorsokaka i ucrtamo novi kurs za izlazak iz trenutne globalne nesigurnosti. Štajner je dodao da imamo malo vremena da restartujemo sisteme i obezbijedimo bolju budućnost, utemeljenu na odlučnoj borbi protiv klimatskih promjena i novim mogućnostima za sve.

Da bi se ucrtao taj novi kurs, Izvještaj preporučuje sprovođenje javnih politika koje se fokusiraju na ulaganja, od obnovljivih izvora energije do spremnosti za pandemije, na osiguranje -uključujući socijalnu zaštitu - u cilju pripreme društava za uspone i padove u neizvjesnim vremenima. Takođe se navodi da tehnološke, ekonomske i kulturološke inovacije mogu da pomognu u izgradnji kapaciteta za odgovor na sve nastupajuće izazove.

"Da bismo našli izlaz iz neizvjesnosti, moramo da udvostručimo ljudski razvoj i da gledamo šire od unaprjeđenja bogatstva ili zdravlja ljudi. Oni su i dalje važni, ali takođe moramo da zaštitimo planetu i da obezbijedimo ljudima ono što im treba da bi se osjećali sigurnije, i da bi povratili osjećaj kontrole nad sopstvenim životima, kao i nadu u budućnost", rekao je Pedro Konseisao iz UNDP-a, glavni autor Izvještaja.