Neiskorišteni alat: Zelene javne nabavke mogu biti pokretač inovacija i razvoja zelenih industrija

06.10.2022. 11:58 / Izvor: Akta.ba
Zelene javne nabavke

Iako su jako važne zelene javne nabavke​ još uvijek su neiskorišten alat za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja zemlje, posebno u oblasti zaštite okoliša.

Svi pravci životnog razvoja sve više se okreću onom “zelenom” pa tako postoje i zelene javne nabavke. Iako su jako važne, zelene javne nabavke još uvijek su neiskorišten alat za ostvarivanje ciljeva održivog razvoja zemlje, posebno u oblasti zaštite okoliša.

Zelene javne nabavke imaju veliki broj definicija. Jedna od poznatijih koja se danas koristi kako bi se približilo njihovo značenje jeste iz Komunikacije Evropske unije COM (2008) 400) "Javna nabavka za bolju životnu sredinu”  koja zelene javne nabavke definiše kao postupak u kojem ugovorni organi nastoje nabavljati robu, usluge i radove sa smanjenim uticajem na životnu sredinu tokom njihovog životnog ciklusa u poređenju s robom, uslugama i radovima s istom osnovnom funkcijom koji bi inače bili nabavljeni.

Dražen Vidaković, nacionalni ekspert iz oblasti ZeJN, za Akta.ba je rekao da zelene javne nabavke zapravo predstavljaju svaku javnu nabavku u kojoj ugovorni organ uključuje i ekološke aspekte i aspekte zaštite životne sredine prilikom pripreme tenderske dokumentacije, sa ciljem da dobije robe, usluge i radove sa smanjenim uticajem na životnu sredinu u odnosu na redovne robe, usluge i radove koje bi inače nabavio, a koje imaju istu svrhu.

“Ono što je bitno naglasiti da zelene javne nabavke nisu posebna vrsta postupka javnih nabavki već način primjene zelenih kriterijuma u tenderskoj dokumentaciji u dijelu koji se odnosi na uslove kvalifikacije kandidata/ponuđača, tehničke specifikacije, kriterijume za dodjelu ugovora i ugovorne klauzule”, pojašnjava Vidaković.

Vidaković je kao ekspert iz oblasti ZeJN bio angažovan na UNDP-ovom Pilot projektu: Uključenje zelenih javnih nabavki u postupcima Službe za zajedničke poslove BiH.

Zelene javne nabavke su u fokusu cijelog svijeta i Evropske unije, a samim tim bi trebale da budu od značaja i za Bosnu i Hercegovinu.

Naime, Bosne i Hercegovina je još 2015. godine potpisala zajedno sa 192 druge zemlje članice UN Program održivog razvoja (Agenda 2030) koji ima 17 ciljeva usmjerenih na  iskorjenjivanje siromaštva, rješavanje problema klimatskih promjena, obezbjeđivanje mira, te borbu protiv neravnopravnosti. BiH je počela provoditi Agendu 2030 kroz Okvir za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH. Bosna i Hercegovina je takođe potpisnica Sofijske deklaracije o zelenom planu za Zapadni Balkan i kojom je prihvaćen Evropski Zeleni plan kao nova strategija rasta EU prema modernoj, klimatski neutralnoj, resursno-efikasnoj i konkurentnoj ekonomiji.

JEDAN OD USLOVA ULASKA U EU

Održivi razvoj je u samom centru politika Evropske unije i njenih država članica, a pristupanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji je sveobuhvatni prioritet za BiH.

Vidaković kaže da ako Bosna i Hercegovina zaista želi da pristupi EU, dužna je da prilagodi svoje politike, propise i strategije iz oblasti ZeJN, zaštite životne sredine i cirkularne ekonomije sa politikama EU.

“Ugovorni organi u Bosni i Hercegovini su veliki potrošači, koji godišnje putem javnih nabavki potroše gotovo tri milijarde konvertibilnih maraka što predstavlja u nekom prosijeku 10% BDP-a. Ugovorni organi, pored ličnog primjera i smanjenja unutrašnjih uticaja na životnu sredinu, primjenom ZeJN kao veliki potrošači mogu biti pokretač inovacija i razvoja zelenih industrija i ekološki prihvatljivijih roba i usluga u Bosni i Hercegovini", kaže Vidaković.

U skladu sa važećom legislativom u oblasti javnih nabavki u BiH, svaki ugovorni organ može već sad neometano da primjenjuje kriterijume ZeJN u vlastitim postupcima javnih nabavki.

Kako Vidaković kaže, a na osnovu svog dosadašnjeg iskustva, većina ugovornih organa te mogućnosti nije ni svjesna.

“Ono što nama nedostaju jesu strategije, politike i odluke najviših organa vlasti koje bi obavezale ugovorne organe na primjenu kriterijuma ZeJN za odgovarajuće postupke kao što takvi propisi postoje u Hrvatskoj - Odluka o zelenoj javnoj nabavi u postupcima središnje javne nabave (NN 49/2021)  i Sloveniji - Dekret o ZeJN (5/17, 64/19 i 121/21). Naravno, dobar preduslov bi bilo i razvijanje BiH kriterijuma ZeJN ali nije u suprotnosti sa našim zakonodavstvom ni direktna primjena EU kriterijumima ZeJN koja su unificirani za cijelokupnu EU”, kaže Vidaković.

Za sada ne postoji neki vremenski okvir za obaveznu primjenu ZeJN, ZeJN se mogu odmah sada primjenjivati, Vidaković se nada da će nova Strategija razvoja sistema javnih nabavki u BiH za period 2023.- 2027. uspostaviti, odnosno predvidjeti takav jedan okvir obaveznosti primjene.

Napominje, ZeJN nije posebna vrsta postupaka javnih nabavki nego se kriterijumi ZeJN mogu primjenjivati na svim postojećim vrstama postupaka javnih nabavki (otvoreni, ograničeni, pregovarački sa/bez objave obavještenja, konkurentski zahtjev, direktni sporazum…).

Jedina razlika je u tome što se kod ZeJN u uslovima za kvalifikaciju, tehničkoj specifikaciji, kriterijuma za dodjelu ugovora i ugovornim klauzulama mogu uključivati različiti ekološki aspekti, odnosno kriterijumimi ZeJN.

RAZVITI VLASTITE KRITERIJUME ZeJN

Vidaković kaže da bi dobro bilo da Bosna i Hercegovina razvije vlastite kriterijume ZeJN koji će biti u skladu sa EU kriterijumima ZeJN, ali nema zakonske smetnje za direktnu primjenu EU kriterijuma. Pored toga, kaže da je neophodno usvojiti odgovarajuće politike i odluke koje će predvidjeti neki vid obaveznosti primjene ZeJN.

Postojeće stanje, sa najnovijim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama, pruža dovoljan okvir za kvalitetnu primjenu ali bi situacija mnogo bolja bila kada bismo usvojili novi ZJN koji bi u potpunosti transponirao Direktive EU iz 2014. godine.

“Trenutno, fokus treba da bude na edukacijama iz oblasti ZeJN, podizanju svijesti o mogućnosti primjene, ulozi i značaju ZeJN, razvoju zvaničnih help deskova za sve zainteresovane, publikacijama i drugim materijalima (brošurama, priručnicima i sl.)”, poručuje Vidaković.

Niti jedan zakon iz oblasti javnih nabavki u regionu i EU ne definiše posebno ZeJN, niti ih posebno definišu Direktive EU iz 2014. godine.

Samim tim, ZeJN nisu posebno definisane ni u Zakonu BiH. Ono što prema mišljenju Vidakovića, zakoni treba da propišu jeste određeni elementi koji olakšavaju njihovu primjenu, a politike i odluke nadležnih tijela treba da propisuju određeni nivo obaveznosti primjene kriterijuma ZeJN.

Podsjećamo da je  ZIDZJN ipak uveo nove definicije za institute koji olakšavaju pravilnu primjenu kriterijuma ZeJN. Tako je ZIDZJN definisao oznake i zahtjeve za oznake, životni vijek i sl.

"Primjena zelenih kriterijuma javnih nabavki u postojećem zakonodavnom okviru u Bosni i Hercegovini je moguća, a da je samo potrebno nadležne institucije podstaći da uvide značaj i potencijal zelenih javnih nabavki kao snažnog instrumenta zaštite životne sredine kako bi donijeli odgovarajuće politike i odluke”, zaključio je Vidaković.

Dakle, primjena zelenih javnih nabavki je uz socijalne i elektronske nabavke ključni pravac strateškog razvoja sistema javnih nabavki u Bosni i Hercegovini u budućnosti. Ugovorni organi već sada bi trebali da pokažu svoje zeleno opredjeljenje, a ponuđači spremnost za takmičenje u novim uslovima javnih nabavki.

I.R.

*Pri preuzimanju teksta s portala Akta.ba potrebno je navesti izvor i linkovati tekst.

Dojavi vijest na viber +387 60 3315503 ili na mail urednik@akta.ba.

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove njihovih autora, a ne nužno i stavove internet portala Akta.ba.

Vijesti